Ukrajina i Moldova napravile su jedan od najvažnijih koraka prema članstvu u Europskoj uniji. U Luxembourgu je u ponedjeljak otvorena prva faza pristupnih pregovora, čime je prekinut politički zastoj koji je trajao gotovo dvije godine.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos ovaj je dan nazvala svojevrsnim “Mega Mondayjem” za politiku proširenja EU-a, ističući da je riječ o najvećem koraku za dvije zemlje otkako su dobile status kandidatkinja.
Kraj blokade koja je zaustavila i Kijev i Kišinjev
Ukrajina i Moldova zahtjeve za članstvo u EU podnijele su nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Europski lideri ranije su jednoglasno podržali otvaranje pristupnih pregovora s obje zemlje, no proces je zaustavila Mađarska, koja je blokirala napredak Ukrajine zbog pitanja prava mađarske manjine u Zakarpatskoj oblasti.
Budući da su kandidature Ukrajine i Moldove bile politički povezane, blokada Kijeva usporila je i europski put Kišinjeva.
Promjena stava Budimpešte otvorila je vrata za početak prve faze pregovora, nakon dogovora s Kijevom o zaštiti prava mađarske manjine u Ukrajini.
Prva faza pregovora: vladavina prava, pravosuđe i borba protiv korupcije
Prvi pregovarački klaster odnosi se na temeljna pitanja. To uključuje vladavinu prava, neovisnost pravosuđa, ljudska prava, javnu nabavu i borbu protiv korupcije.
Riječ je o području koje se smatra okosnicom pristupnog procesa, jer Europska unija od budućih članica traži usklađivanje s temeljnim europskim pravnim i demokratskim standardima.
Za Ukrajinu, koja se i dalje brani od ruske agresije, članstvo u EU-u predstavlja i snažnu političku poruku te dugoročnu sigurnosnu garanciju u poslijeratnom razdoblju.
Moldova: “Ovo je povijesna prekretnica”
Moldavska potpredsjednica vlade Cristina Gherasimov poručila je da je riječ o povijesnom trenutku za njezinu zemlju.
“Ovo je povijesna prekretnica za moju zemlju”, rekla je za Euronews, dodajući da je to i snažan signal da se Europska unija priprema za primanje novih članica.
Predsjednica Moldove Maia Sandu već godinama snažno zagovara europski put zemlje, dok se Kišinjev suočava s pritiscima Moskve i političkim napetostima vezanima uz sigurnost i stabilnost regije.
Zelenski želi ubrzani put, ali Bruxelles šalje opreznu poruku
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski europski put svoje zemlje vidi kao ključan dio buduće sigurnosti Ukrajine. U Kijevu se nadaju ubrzanom procesu, posebno zbog rata i geopolitičkog značaja Ukrajine za Europu.
No u Bruxellesu poručuju da “polučlanstvo” ne postoji. Povjerenica Marta Kos naglasila je da nema “pola” ili “četvrt” članstva, ali je otvorila prostor za postupnu integraciju. To bi značilo da bi se zemlje kandidatkinje mogle u fazama uključivati u pojedine europske politike, fondove i programe, prije samog punopravnog članstva.
Put do članstva neće biti lagan
Iako je ponedjeljak označio važan politički iskorak, pred Ukrajinom i Moldovom tek je dug proces reformi. Za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja potrebna je suglasnost svih članica EU-a, što znači da svaka nova faza može biti politički osjetljiva.
Posebno zahtjevno moglo bi biti pitanje uključivanja Ukrajine i Moldove u europsku poljoprivrednu politiku, odnosno Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a, što bi moglo izazvati otpor u državama poput Poljske i Francuske.
Proširenje ponovno postaje ključno pitanje Europe
Europska unija posljednjih godina ponovno gura politiku proširenja u prvi plan. Rat u Ukrajini, sigurnosne prijetnje i geopolitičko nadmetanje s Rusijom promijenili su pogled Bruxellesa na pristupanje novih članica.
Za EU, proširenje više nije samo tehnički proces reformi, nego i jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih i sigurnosnih pitanja.
Današnji početak pregovora zato je mnogo više od diplomatske procedure. On označava početak nove faze za Ukrajinu, Moldovu i samu Europsku uniju.
