Iako se školsko zvono za učenike posljednji put u školskoj godini 2025./2026. oglasilo u petak, 12. lipnja, za neke je ono imalo i više simbolike od obične zvonjave. Naime, učenici osmih razreda tim činom su posljednji put i službeno bili osnovnoškolci. Za njih je 12. lipnja 2026. završilo putovanje dugo osam godina, putovanje na kojem su od malene, razigrane djece sazreli (barem neki) u djevojke i mladiće spremne na korak dalje u svom životu. Taj korak dalje je odabir i upis srednje škole.
U osmim razredima ove je godine oko 38 tisuća učenika osnovnih škola, a planirani broj upisnih mjesta u srednjim školama kojima je osnivač država je 44.724. Od toga je u gimnazijskim smjerovima 11.225 mjesta, u strukovnim četverogodišnjim školama 18.545 mjesta, u trogodišnjima 11.471 mjesto, a u medicinskima 1.246 mjesta. Za programe prilagođenog i posebnog obrazovanja za učenike s teškoćama predviđeno je 850 mjesta, dok je za glazbene i plesne škole planirano 1387 mjesta. U vjerskim školama planirano je 957 mjesta u 41 razrednom odjelu, a u privatnim školama 1788 mjesta u 87 razrednih odjela.
Službeno, upisi ili početak prijava obrazovnih programa kreće 24.lipnja, a završava 3.srpnja (dok prijava programa koji imaju dodatne provjere traje od 24. do 26.lipnja). Prema planu Ministarstva, učenici trebaju odabrati najviše šest smjerova koje žele upisati.
Od 29. lipnja do 1. srpnja traje provođenje dodatnih provjera i ispita (ovisno o prijavljenom programu), a 1.srpnja je rok za dostavu dokumentacije kojima se ostvaruju dodatna prava za upis (stručno mišljenje HZZ-a i ostali dokumenti).
Objava konačnih ljestvica poretka bit će 7.srpnja dok će od istoga dana krenuti i upisi - dostava upisnica i ostale dokumentacije srednjim školama (srednje škole određuju točan datum i koju dokumentaciju eventualno treba dostaviti, a najkasnije do 9.srpnja).
Valja napomenuti da za učenike s teškoćama i one koji se upisuju u sportske razrede vrijedi drugačiji raspored. Kandidati s teškoćama u razvoju su s voj odabir imali mogućnost iskazati do 12.lipnja dok su sportaši to trebali učiniti do 5.lipnja.
Konačni broj upisnih mjesta za jesenski rok bit će poznat 10. kolovoza. U jsenskom roku prijave srednjih škola trajat će od 24. do 28. kolovoza, s time da dva dana ranije završavaju prijave srednjih koje imaju prijemne ispite. Konačne liste poretka u jesenskom roku bit će objavljene 31. kolovoza, dok će 3. rujna biti poznato u kojim je srednjima ostalo mjesta i nakon drugog upisnog roka.
Skokovi i padovi
Tijekom godina, gledajući splitske srednje škole bodovni prag za neke škole i programe se itekako mijenjao pa je došlo do situacije da su neki programi danas “lakši” za upis nego prije, a neki su postali znatno zahtjevniji što znači da današnja slika upisa nije ista kao prije nekoliko godina. Posebno se vidi da nisu bovodi svugdje rasli ili padali jednako nego su se promjene događale po programu, a ne samo po školi kao cjelini.
Najjače oscilacije su kod programa koji su ovisni o interesu učenika i broju mjesta primjerice likovna umjetnost i dizajn, opća gimnazija, prirodoslovna gimnazija te neki tehnički i strukovni programi. Kod nekih je prag u jednoj godini bio vrlo visok, a zatim je pao ili obrnuto što obično znači da se promijenio broj prijavljenih, struktura kandidata ili atraktivnost programa te godine. Tu dolazimo do zaključka je da nije dovoljno gledati samo naziv škole već treba promatrati konkretan obrazovni program jer se upravo ondje vidi prava razlika u konkurentnosti.
Analizirali smo oscilacije bodova učenika koji su bili posljednje upisani na listi za određenu školu i program.
• Likovna umjetnost i dizajn: od 120,1 (2018./2019.) do 171,82 (2020./2021.), a 2024./2025. tek 125,25 bodova je imao zadnje rangirani učenik
• Gimnazija u jednom zapisu pada na 40,51, pa opet raste na 59,9, dok drugi program opće gimnazije u drugoj školi ide i iznad 76 bodova
• Prirodoslovno-matematička gimnazija pada na 65,36 u 2025./26. nakon ranijih vrijednosti oko 75–77, što je osjetan pad
Tehničar za programiranje ide od 56,69 prema 67+, pa se vraća na 60,7 i 62,69, što pokazuje promjenu konkurencije kroz godine.
Škole koje su podigle upisni prag
Neki programi su kroz godine postali puno zahtjevniji za upis. To se vidi kod:
• Tehničar za vozila: 35,25 → 50,01, vrlo velik rast
• Tehničar za razvoj i dizajn web sučelja: 58,82 → 67,69 pa 63,85 i dalje više nego na početku
• Arhitektonski tehničar: 65,11 → 72,69, uz stalni rast kroz većinu godina
• Farmaceutski tehničar: od 74,92 do 71,97 uz razdoblja vrlo visokih pragova oko 75–76
Kod ovih programa je vjerojatno došlo do većeg interesa učenika ili do manjeg broja raspoloživih mjesta, pa je prag rastao.
Neki programi kroz godine su postali osjetno zahtjevniji za upis. Među njima se posebno ističe tehničar za vozila, koji je s 35,25 bodova porastao na 50,01 bod. To je jedan od najizraženijih skokova u cijeloj tablici i pokazuje da je taj smjer danas znatno atraktivniji nego ranije.
Rast se vidi i kod kemijskog tehničara, koji je s 52,52 bodova stigao na 59,35 bodova te kod tehničara za razvoj i dizajn web sučelja, koji je s 58,82 došao na 63,85 bodova. I tehničar za programiranje zadržava relativno visok prag što potvrđuje da su informatički i digitalni programi u proteklim godinama sve traženiji.
Posebno treba istaknuti i tehničara u strojarstvu koji se kreće u rasponu oko 50 bodova uz blagi rast u završnoj godini. Takvi programi očito više nisu samo rezervirani za učenike s nižim pragom nego su postali ozbiljna opcija za veći broj kandidata.
Škole kojima je bodovni prag "pao"
Postoje i programi koji su danas osjetno "blaži" nego prije. Najizraženiji primjeri su:
• Prirodoslovno-matematička gimnazija: s oko 77 bodova prema 65,36.
• Nadbiskupijska klasična gimnazija: s oko 43–47 prema 42,58, s padom nakon ranijih viših pragova.
• Klasična gimnazija u jednoj varijanti ima pad s 63,83 na 59,29, ali uz snažan pad u jednoj godini na 40,51, što znači da je program bio vrlo nestabilan.
• Tehničar u strojarstvu: s 49,95 prema 51,25, ali uz jače padove i oscilacije oko 52–57 u sredini razdoblja.
To znači da je današnja konkurentnost tih programa manja nego ranije, barem prema zadnjem rangu iz ove tablice.
S druge strane, neki programi su kroz godine izgubili dio svoje konkurentnosti. Najizraženiji primjer je prirodoslovno-matematička gimnazija, koja je s 75,30 bodova pala na 67,24 boda. To je važan signal jer pokazuje da čak i tradicionalno traženi gimnazijski smjerovi mogu imati osjetan pad interesa.
Sličan, iako blaži pad, vidi se kod farmaceutskog tehničara, koji s 74,92 dolazi na 71,97 bodova, te kod tehničara za računalstvo, koji se spušta s 70,78 na 67,81 bod. Kod opće gimnazije u jednoj od škola također se vidi pad s 74,99 na 72,68 bodova.
Uočljiv je i pad kod Nadbiskupijske klasične gimnazije gdje prag ostaje u rasponu oko 40-ak bodova, uz završnu vrijednost od 42,58 bodova. To pokazuje da se i unutar gimnazijskih programa mogu pojaviti vrlo različite tržišne prilike, ovisno o godini i interesu učenika.
Gimnazije i tehnički smjerovi
Gimnazijski programi u tablici pokazuju veliku neujednačenost. Dok neke škole poput pojedinih općih i prirodoslovnih smjerova drže vrlo visoke pragove, druge bilježe padove i velike oscilacije. To znači da prestiž samog naziva škole nije dovoljan pokazatelj jer razlike nastaju već unutar istog tipa programa.
Kod tehničkih smjerova slika je nešto stabilnija, ali i ondje postoje jasni trendovi. Tehničar za elektroniku i komunikacije, tehničar za električne strojeve i elektroenergetiku, tehničar za računalstvo i tehničar za mehatroniku pokazuju da su programi iz područja elektrotehnike i informatike dugoročno vrlo traženi. Slično vrijedi i za tehničara za razvoj i dizajn web sučelja koji je u promatranom razdoblju zadržao visoku razinu interesa.
Kod strukovnih programa poput prodavača, vozača motornog vozila, kuhara, konobara i slastičara pragovi su puno niži, ali i oni pokazuju male promjene kroz godine. Takvi programi često ovise o broju upisanih mjesta, lokalnom interesu i privlačnosti pojedine škole, pa zato mogu varirati iz godine u godinu.
U samo osam godina sve se izokrene?
Ove promjene pokazuju da se bodovni pragovi ne mogu tumačiti izolirano nego u širem kontekstu interesa učenika, tržišta rada i atraktivnosti određenog programa. Programi koji nude jasnu karijernu perspektivu poput informatike, dizajna, zdravstva i nekih tehničkih struka, često dugoročno postaju konkurentniji. S druge strane, tradicionalno jaki programi mogu u pojedinim godinama oslabiti ako se broj zainteresiranih kandidata smanji.
Zanimljivo je i to da se razlike ne vide samo između različitih škola nego i unutar istog grada. U tablici su obuhvaćene škole iz Splita, a čak i ondje se vidi da isti tip obrazovanja može imati vrlo različit bodovni prag ovisno o školi i programu. To potvrđuje da je pri upisu važno pratiti baš konkretan smjer, a ne samo opći dojam o školi.
Gledajući tablicu s bodovima najveće oscilacije bilježi program Likovna umjetnost i dizajn, koji je u promatranom razdoblju imao iznimno visoke pragove, a zatim i osjetne padove. U tablici se vidi da je taj program u jednoj godini dosegnuo čak 171,82 boda, dok je u 2025./26. zabilježen prag od 147,26 bodova. Takve promjene upućuju na vrlo promjenjiv interes kandidata i na činjenicu da taj program iz godine u godinu postaje izrazito konkurentan.
Drugim riječima, "teža" škola iz 2018./19. nije nužno ostala teška i 2025./26. jer se konkurencija očito preseljavala iz godine u godinu. To je tipično kad učenici mijenjaju prioritete, tržište rada utječe na izbor smjerova, a škole imaju različit broj mjesta.
Najzanimljiviji obrati
Ako se promatraju najveći pomaci, Likovna umjetnost i dizajn i Tehničar za vozila izdvajaju se kao programi koji su najviše porasli. To znači da su u odnosu na početnu godinu danas znatno traženiji i teži za upis.
S druge strane, Prirodoslovno-matematička gimnazija i nekoliko drugih gimnazijskih ili tehničkih programa bilježe pad, što upućuje na slabljenje pritiska na upis. To ne znači nužno da su ti programi lošiji, nego da su se preference učenika tijekom godina mijenjale.
To je zapravo najvažniji zaključak: ne treba gledati samo naziv škole, nego i točan program i konkretnu školu jer se bodovni pragovi mogu drastično razlikovati čak i unutar istog tipa obrazovanja.
Najveći rast ima Likovna umjetnost i dizajn, što znači da je taj program kroz godine postao puno konkurentniji. Velik rast ima i Tehničar za vozila, što je zanimljivo jer je taj smjer krenuo s relativno niskim pragom, a završio znatno više.
Najveći pad ima Prirodoslovno-matematička gimnazija, što upućuje da je interes ili konkurencija za taj program oslabjela u odnosu na početno razdoblje. Blagi padovi kod farmaceutskog, računalstva i opće gimnazije pokazuju da su i inače jaki programi mogli izgubiti dio pritiska kroz godine.
Ova tablica ne znači da je škola "lakša" ili "teža" sama po sebi nego pokazuje kako se mijenjao interes učenika i broj bodova potrebnih za zadnji upisani rang. Najvažnije je gledati isti program u istoj školi jer se upravo tu vide pravi trendovi.
Zaključak za roditelje i učenike
Za učenike i roditelje najvažnija poruka ove analize jest da bodovni prag nije stalan i da se može promijeniti brže nego što se često očekuje. Škola koja je prije nekoliko godina tražila veći broj bodova danas ne mora biti jednako zahtjevna kao što i programi koji su nekad bili "sigurniji izbor" mogu postati znatno konkurentniji. Na promjene utječu brojni faktori: interes učenika, promjene na tržištu rada, reputacija škole, pa i pojedine generacije koje svojim uspjehom podignu ili snize ljestvicu.
Upravo zato važno je ne oslanjati se isključivo na podatke iz prethodnih godina nego ih promatrati kao okvirnu smjernicu, a ne kao pravilo. Prilikom odabira srednje škole treba uzeti u obzir vlastite interese, sposobnosti i dugoročne planove, ali i imati realan uvid u aktualne trendove upisa. Kombinacija informiranosti i osobnih preferencija najbolji je put do odluke s kojom će učenik biti zadovoljan i motiviran.
Suma sumarum, današnja slika upisa nije ista kao prije nekoliko godina i upravo zato zahtijeva promišljen, informiran i fleksibilan pristup. Vi roditelji, a ne samo učenici, ako još niste, dobro istražite, razgovarajte i birajte mudro. Rok je blizu.
I sretno!
