Znanstvenici su objavili novo otkriće vezano uz misteriozni međuzvjezdani objekt koji juri kroz naš Sunčev sustav. Objekt nazvan 3I/ATLAS sada je službeno najveći međuzvjezdani putnik ikad otkriven – s procijenjenim promjerom od 11,2 kilometra, što je veće i od samog Mount Everesta. Astronomi iz Oxfordske skupine procjenjuju da bi 3I/ATLAS mogao biti star i do 7 milijardi godina, što znači da je možda stariji od našeg Sunčevog sustava (4,6 mld. god.)
Objekt je prvi put detektiran 1. srpnja, a snimke je zapravo zabilježio Vera C. Rubin teleskop još ranije, prije nego što je formalno identificiran. Od tada su znanstvenici analizirali postojeće podatke i došli do preciznijih procjena njegove veličine i sastava.
Je li moguće da je riječ o svemirskoj letjelici?
Neki teoretičari, poput poznatog harvardskog profesora Avija Loeba, ne isključuju ni mogućnost da se radi o vanzemaljskom plovilu. „Teško je zamisliti prirodan proces koji bi objekt gurnuo prema unutrašnjem Sunčevom sustavu brzinom od 60 kilometara u sekundi“, izjavio je Loeb za MailOnline. On smatra da brzina od 130.000 milja na sat upućuje na potencijalnu tehnološku kontrolu kretanja objekta.
S druge strane, brojni znanstvenici odbacuju takve tvrdnje. Astronom s Oxforda Chris Lintott rekao je za Live Science kako su takvi navodi besmislice te smatra da omalovažavaju ozbiljan znanstveni rad koji stoji iza istraživanja objekta.
Što znamo o 3I/ATLAS?
Prema novoj znanstvenoj studiji koju potpisuje više od 200 istraživača i koja je objavljena na platformi arXiv, nucleus (jezgra) objekta ima polumjer od 5,6 kilometara, što znači da je promjer približno 11,2 kilometra. Za usporedbu, Mount Everest visok je 8,8 kilometara, a poznati međuzvjezdani objekt ʻOumuamua bio je širok tek 0,4 km, dok je komet Borisov, otkriven 2019., imao oko 1 km u promjeru.
Osim veličine, analizirana je i njegova koma – oblak prašine, leda i plinova koji okružuje jezgru. Upravo taj sastav sugerira da se ne radi o tehnološkom objektu, već o prirodnom kometu koji dolazi izvan Sunčevog sustava.
Tim istraživača je analizom podataka prethodno snimljenih pomoću NASA-inog TESS teleskopa otkrio da je objekt možda pokazivao znakove aktivnosti čak kad je bio na udaljenosti od oko 6,4 AU od Sunca. Naime, objekt je sniman kontinuirano od svibnja do lipnja 2025., a iz prikupljenih podataka vidljiv je fotometrijski slijed koji otkriva stabilnu magnitudu bez jasnog dokaz da se jezgri vrti.
Očekuje se da će 3I/ATLAS dosegnuti perihel ion – najbližu točku Suncu – krajem listopada 2025., na udaljenosti oko 1,357 AU, što je unutar orbite Marsa. Najbliži prolazak pokraj Zemlje planiran je za 19. prosinca 2025. na oko 1,8 AU, što znači da nije opasan za planet
Iako je međuzvjezdani objekt fascinantan za znanstvenu zajednicu i potiče brojne teorije – od prirodnog podrijetla do mogućnosti da je riječ o svemirskoj sondi – trenutno ne postoji opasnost za Zemlju. Ipak, njegova pojava podsjeća koliko je svemir još uvijek pun nepoznanica i koliko malo znamo o objektima koji ga nastanjuju.
