Sve više mlađih ljudi obolijeva od malignih bolesti, pokazuju javnozdravstvene statistike u brojnim zemljama.
Onkolog Nicholas DeVito sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini to potvrđuje i navodi kako je svaki novi pacijent koji dođe u njegovu kliniku mlađi od 45 godina! DeVito za takvu situaciju krivi nezdravu hranu piše portal Danas.
Gotovo 75 posto hrane koja se konzumira u SAD-u smatra se ultraprerađenom i obiluje aditivima i potencijalno štetnim sastojcima. Brojne studije su otkrile povezanost između prehrane s visokom količinom ultraprerađene hrane i višestrukih karcinoma.
Zagađen okoliš
Poznati srbijanski onkolog Vladimir Kovčin također potvrđuje da se stalni porast broja oboljenja mladih od malignih bolesti povezuje s prerađenom hranom.
Kaže kako je u prerađenoj hrani dosta je emuglatora i štetnih kemijskih sastojaka koji mogu biti faktori rizika za nastanak raka. Baš kao i voda, zrak i zemlja zagađena štetnim sastojcima. Ranije se smatralo da je karcinom bolest starije populacije, danas je drugačije.
Najčešća lokalizacija karcinoma u organizmu koji su nastali zbog utjecaja spomenutih faktora su rak debelog crijeva, rektuma, jetre, gušterače, jednjaka i drugi. S obzirom na alarmantne trendove, očekuje se od tijela javnih vlasti da hitno poduzmu sve potrebne mjere.
To se, prije svega, odnosi na promjene u prehrani, odnosno smanjenje unosa prerađene hrane, povećanje konzumacije svježeg voća i povrća te izbjegavanje prekomjerne konzumacije crvenog mesa i šećera.
Pušenje i alkohol
Javnozdravstvena statistika u Srbiji, primjerice, otkriva da su za 30 posto malignih tumora odgovorni pušenje, a za drugih 30 posto pretilost, nepravilna ishrana i tjelesna neaktivnost. Oko 20 posto otpada na konzumiranje alkohola, infekcije ili prisutnost kancerogenih tvari u radnoj i životnoj sredini.
“Oko 30 posto svih smrtnih ishoda od malignih bolesti nastaje kao posljedica pušenja, prekomjerne telesne težine, nepravilne ishrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i konzumiranja alkohola.
Na više od 80 posto svih malignih bolesti može se utjecati modificiranjem i eliminiranjem spomenutih faktora rizika“, navodi se u javnozdravstvenim podacima o malignim oboljenjima, zaključuje Danas. Poznati hrvatski onkolozi otkrili su pak svojedobno koje namirnice najčešće jedu.
O prehramenim navikama govorili su za tjednik Gloriju doc. dr. sc. Marija Buljan, specijalistica dermatologije i subspecijalistica dermatološke onkologije; prof. dr. sc. Damir Eljuga, specijalist ginekologije i subspecijalist ginekološke onkologije; dr. med. Ilona Sušac, specijalistica onkologije.
Raštika i brokula
Zanimljivo je kako su kupusnjače, prije svega raštika i brokula, svima redovito na tanjuru. Dr. Eljuga preporučuje jesti “što više povrća uz salate jer imaju korisne antioksidane (resferatrole, flavanoide) koje niti jedan kemijski laboratorij ne može sintetizirati, a važni su u dokidanju slobodnih radikala i štetnog oksidacijskog stresa koji nastaje kao posljedica nezdravog života”.
Dr. Buljan također jede mnogo povrća, osobito zelenu salatu, mrkvu, brokulu, i sezonsko voće. Eljuga pak za raštiku otkriva kako je toliko bogata vitaminima, mineralima i mikroelemenatima da ju je The New York Times nedavno svrstao među 10 najboljih i najzdravijih namirnica.
Zanimljivo, raštiku redovito konzumira i dr. med. Ilona Sušac, ali uvijek pazi da je hrana koju konzumira iz provjerenih izvora. Navodi i kako trenutačno jede ekološki uzgojeno grožđe, pa i koštice grožđa koje su pune rezveratrola, jakog antioksidansa.
