Iz Pokreta otoka jutros su odgovorili Ministarstvu mora, pomorstva i infrastrukture. Tvrde da njihova jučerašnja reakcija dodatno produbljuje sumnju u ograničavanje plaža za javnost novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Priopćenje koje potpisuje predsjednica Maja Jurišić prenosimo u cijelosti:
Nakon jučerašnjeg priopćenja iz Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture, dodatno su se produbile naše sumnje da će se navodno jasnim, detaljnim i transparentnim propisima na kraju ostvariti „crni scenarij“ ograđivanja i naplate plaža diljem obale i otoka. Samim time, one će gotovo sigurno postati nedostupne za javnost. Tekst iz Ministarstva je općenit i nije dao prave odgovore na sporne članke Zakona koje smo izdvojili u našem reagiranju, a koji se tiču budućnosti upravljanja morskim plažama.
Podsjećamo da smo Ministarstvu dostavili dokument s 25 primjedbi, prijedloga i obrazloženja u kojima smo detaljno specificirali koje članke i stavke prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je potrebno doraditi kako bismo izbjegli negativne posljedice koje bi isti mogli prouzrokovati. Ovim putem još jednom javno pozivamo Ministarstvo na čelu s ministrom Olegom Butkovićem i državnim tajnikom Josipom Bilaverom, da nam službeno odgovore na poslane primjedbe kako bismo se mi i zainteresirana javnost uvjerili da će novi Zakon osigurati javno korištenje morskih plaža te transparentnije i učinkovitije upravljanje pomorskim dobrom.
Otvoreno pismo s glavnim primjedbama poslane su i premijeru Andreju Plenkoviću kako bismo ga upoznali s činjenicom da se novim Zakonom ugrožava, između ostalog, interes hrvatskih građana i, na kraju krajeva, ograničava kretanje na javnom dobru.
Kako bismo zainteresiranu javnost informirali o spornim člancima na koje se referiramo iste ponovno prenosimo u cijelosti:
Članak 11.
(1) Na dijelu pomorskog dobra, sukladno ovom Zakonu, opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, a iznimno isključiti na određeno vrijeme temeljem koncesije, odobrenja za posebnu upotrebu, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(2) Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra s ili bez naplate korištenja pomorskog dobra, kada je takvo ograničenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(3) Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(4) Stupanj ograničenja i isključenja pomorskog dobra iz opće upotrebe te svrha koja se time ostvaruje, utvrđuje se odlukom o dodjeli koncesiji, odlukom o davanju odobrenja za posebnu upotrebu te odlukom o davanju pomorskog dobra na privremeno korištenje.
(5) Osobama u nevolji nitko ne može zabraniti niti smije onemogućiti pristup bilo kojem dijelu pomorskog dobra, uključujući i one dijelove koji su isključeni od opće upotrebe ili čija je opća upotreba ograničena.
Članak 46.
(10) Plan upravljanja pomorskim dobrom mora definirati vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe.
Svaki novi Zakon ili njegove izmjene trebale bi se donositi u korist građana te štititi njihova prava, što ovdje očito nije slučaj. Očekujemo da se to kroz finalni tekst Zakona ispravi kako bi javni prostor uistinu ostao javan.
