Crkvica sv. Ivana u Sutivanu na Braču sagrađena je na mjestu nekadašnje ranokršćanske jednobrodne troapsidalne bazilike iz 6. st. čiji su temelji i južni zid sa lezenama (koji je ujedno i dio zida sadašnje crkvice) još uvijek dobro očuvani i vidljivi. Pretpostavlja se prema starom nazivu tog lokaliteta "Mostir" da je u blizini bazilike kasnije ustanovljen i istoimeni benediktinski samostan koji je ugašen polovinom 15. st. Bazilika sv. Ivana bila je jednostavna jednobrodna građevina prostranog predvorja a u dokumentima iz 11. st. naziva se Sancti Iohannis in Braca. Oko tog nukleusa postupno je nastajalo naselje koje je po titularu bazilike i dobilo svoje ime Sutivan (Stivan). Ostaci građevine koja je mogla biti samostan uklonjeni su i na njihovom mjestu je započeta gradnja nekadašnjeg "Sokolskog doma" tridesetih godina prošlog stoljeća. Danas se na toj lokaciji nalazi nova polivalentna sportska dvorana "Sokolana".
Skromnim ali skladnim interijerom današnje crkvice izgrađene 1655. godine dominira raskošni drveni oltar sa pozlatama restauriran 1989. godine. Pod nadzorom konzervatora u njegovu su obnovu stivanjani Roko Zuanić, Josip Lukšić i Frane Ljubetić uložili ukupno 600 radnih sati. 2012. godine zalaganjem Crkovinarstva crkvici je napravljen i novi krov te obnovljen lijepi bačvasti svod. U njoj se nalazi i skladna kamena krstionica sa mramornim intarzijama te fragmenti kasnogotičkih kapitela ugrađeni u zidove ispred oltara.
Ono manje poznato što ova crkvica krije je crtež u žbuci izvornog južnog zida stare bazilike. Otkriven je prilikom obnove crkvice 1980. godine kada je skidana stara žbuka i u njoj otkriven stariji sloj morta. Dio sa crtežom ostavljen je u izvornom obliku na mjestu gdje se i nalazio desno od ulaza u crkvu. Na njega se uvijek referiralo kao na crtež ribe, jednog od najstarijih kršćanskih simbola, međutim pažljivim promatranjem vidi se da je vjerojatno riječ o crtežu morskog čovika ili sredozemne medvjedice (Monachus monachus), nekada česte u Jadranu a danas dovedene na rub izumiranja u čitavom Mediteranu. Tu pretpostavku su potvrdili i slovenski arheolozi koji su istraživali antički brodolom sarkofaga nedaleko Sutivana, a vidjeli su sličan prikaz u crkvicama slovenskog primorja. Ovaj rijedak i zanimljiv nalaz iz vremena kasne antike sigurno će u budućnosti biti predmetom detaljnijeg istraživanja a za sada ga ubrajamo u još jednu stivansku zanimljivost koja nas povezuje s bogatom tisućljetnom povijesti našega podneblja.
