Ministarstvo unutarnjih poslova pripremilo je novi Pravilnik o provođenju zaštitnih mjera u slučajevima obiteljskog nasilja. To je i prvi korak prema ispunjavanju obveza koje je Hrvatska prihvatila ratifikacijom Istanbulske konvencije, a o tome je bilo riječi u večerašnjoj HRT-ovoj “Temi dana”.

Anita Matijević iz Ravnateljstva MUP-a kazala je da je broj nasilja u obitelji u padu te da je lani zabilježeno oko 10% manje prekršaja, nasilja u obitelji, u odnosu na godinu prije. Napominje da je od 10.200 počinitelja njih 60% lani bilo uhićeno i dovedeno nadležnim sudovima.

Govoreći o novom Pravilniku Matijević je rekla da je policija shvatila da se treba promijeniti koncept Pravilnika i težište provedbe same mjere sa žrtve preusmjeriti na počinitelje.

Novi Pravilnik MUP-a je bolji

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izjavila je da podupire novi Pravilnik MUP-a.

– On je na tragu onoga što smo mi zagovarali kao institucija radeći na slučajevima obiteljskog nasilja i nasilja prema ženama. Ovdje je novina da je fokus stavljen na počinitelja. Zaštitne mjere su zamjena za pritvor. Takve zaštitne mjere trebaju ograničavati slobodu kretanja počinitelja. Do sada je žrtva bila ta koja je obavještavala policiju da joj se npr. približava počinitelj, prijeti joj itd. Sada će taj vid kontrole i obavijesnih razgovora obavljati policija. Tako će na neki način počinitelj biti svjestan da je on taj koji je obavezan govoriti o svojim kretanjima – dodala je.

Matijević je iznijela podatak o tome da je policija lani predložila sudovima više od 6.700 različitih zaštitnih mjera – od mjere psihosocijalnog tretmana, liječenja od ovisnosti, zabrane približavanja, uznemiravanja i slično. Istaknula je da se počinitelji u većini slučajeva pridržavaju mjera koje su im određene.

Ljubičić je kazala da su, prema posljednjim podacima, prekršajni sudovi prihvatili 25% zaštitnih mjera, od ukupno predloženih. Na pitanje urednika i voditelja Branka Nađvinskog je li to mali postotak, odgovorila je da se zapravo radi o značajnom napretku u odnosu na dosadašnje slučajeve.

– U proteklih pet godina taj raspon se kreće od 11 do 25 posto. To je još uvijek nedovoljno da bi bilo učinkovito. Posljednjih nekoliko ubojstava žena, koje su počinile njima bliske muške osobe, dogodila su se upravo zato što su se kršile zaštitne mjere.

Malo prihvaćanja zaštitnih mjera

 

– Upravo zbog tako malog broja prihvaćanja zaštitnih mjera žrtve se nerijetko opet vraćaju u policiju s tvrdnjama da policija zapravo ništa nije napravila. Ne razumiju da policija ne može donositi odluke. Jedinu mjeru koju policija može izreći je mjera opreza u skladu s prekršajnim zakonom. Mi smo to lani izrekli više od 2.200 puta. To su naredbe počinitelju da se udalji iz doma ili da se ne približava žrtvi. No to je mjera koja se može izreći samo na 8 dana i onda ju sud mora potvrditi ili produžiti – objasnila je Matijević.

Ljubičić je pak pojasnila da više od 60 i nešto posto žrtava nije zadovoljno kaznama izrečenima počinitelju, dok su počinitelji uglavnom zadovoljni presudama – u 51% ili 52% slučajeva, javlja HRT.

– Najčešće žrtve kritiziraju odluke da su izrečene kazne vrlo niske – dodala je.