Prva procjena rasta BDP-a za prvi kvartal 2019. pokazuje znatno bolje ostvarenje u odnosu na takva očekivanja jer je realna stopa rasta na godišnjoj razini od 3,9% osjetno viša od one u prvom prošlogodišnjem kvartalu (2,5%).
,,Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ostvarenja proračunskog viška drugu godinu zaredom te vraćanja investicijske razine kreditnog rejtinga (Standard & Poor's), ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9% svrstava Hrvatska među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora.
Ovo je još jedan poticaj da nastavimo predano raditi na trokutu uspješnosti koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, što je dovelo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, koji su pridonijeli jačanju gospodarskog rasta'', izjavio je ovom prigodom predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Snažniji izvoz
Izvoz roba i usluga je također znatno doprinio dinamiziranju rasta BDP jer je u prvom kvartalu prošle godine zabilježen njegov realan pad od 0,5%, a u prvom kvartalu ove godine rast od 4,6%. U vezi kretanja vrijednosti izvoza prema tržištu država članica EU-a ostvaren je rast oko 7,5%, a zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu i SAD-u što je dovelo do znatnog povećanja ukupnog izvoza od približno 9%.
Kod domaće potražnje je istodobno nastavljen znatan rast koji je također u znatnijoj mjeri premašio očekivanja. Najvažniji čimbenici daljnjeg rasta osobne potrošnje bili su; nastavak rasta nominalnih (3,6%) i realnih (3,1%) neto plaća, daljnja pozitivna kretanja na tržištu rada (broj osiguranika mirovinskog osiguranja je u prvom kvartalu povećan 2,2%), snažniji oporavak kreditne aktivnosti poslovnih banaka, smanjivanje PDV-a na pojedine prehrambene i neprehrambene proizvode te nastavak rasta investicijskih aktivnosti.
Važno je napomenuti i doprinos ukupne industrije na dinamiku rasta BDP-a, odnosno rasta industrijske proizvodnje koja je prema kalendarski prilagođenim indeksima u prvom kvartalu rasla 2,7%, znatno više od prošlogodišnjih 0,3%, kao i porast građevinskog sektora te trgovine na malo.
Osobna potrošnja
Konkretni podaci iz prve procjene DZS-a za prvi kvartal pokazuju da je snažan utjecaj na ostvareni rast BDP-a imala osobna potrošnja čiji je rast ubrzan s 3,9% u prvom kvartalu prošle godine na 4,4%, a radi se o kategoriji koja ima najveći udio u strukturi BDP-a.
Velik utjecaj imao je i rast investicija u fiksni kapital, potpomognutih korištenjem EU fondova (uglavnom se radi o prometnoj infrastrukturi, odnosno izgradnji željeznica, cesta i zračnih luka), čiji je rast ubrzan s prošlogodišnjih 3,6% na čak 11,5% (najviša stopa rasta još od drugog kvartala 2008. godine).
Hrvatska je u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarski porasla dinamičnije od prosjeka EU-a. Po stopi rasta Hrvatska je bila među članicama kod kojih je došlo do najbržeg rasta BDP-a, a također je bila u grupi nekoliko članica čiji rast nije usporen u odnosu na prošlu godinu.
Prvi kvartal prema kretanju BDP-a znatno bolji od očekivanja
S obzirom da je prema zadnjim, proljetnim procjenama Europske komisije u ovoj godini za Hrvatsku predviđen rast od 2,6%, isti kao i u prošloj godini, u prvom kvartalu je prema prvim procjenama DZS-a ostvarena osjetno veća stopa rasta od očekivane. Točnije, rast od 3,9% je bio znatno dinamičniji nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu, te ujedno dinamičniji nego u svim kvartalima prošle godine. Za ovu godinu predviđalo se daljnje usporavanje rasta izvoza roba i usluga temeljeno na usporavanju rasta globalne potražnje, te nastavak oporavka domaće potražnje pretežno temeljen na daljnjem rastu osobne potrošnje i investicija. S obzirom na takva očekivanja, prvi kvartal je najviše obilježen relativno dinamičnim rastom robnog izvoza, osjetno dinamičnijim nego u prošloj godini, ali i neočekivano visokim rastom domaće potražnje, izvijesio je HGU.
Premda je rast Europske unije kao najvećeg tržišta za robe i usluge uz Hrvatske u prvom kvartalu usporen s 2,3% u 2018. na 1,5% u ovoj godini, to se nije odrazilo na vrijednost izvoza prema tom tržištu promatrano na godišnjoj razini. Pored toga, zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu ili SAD što je dovelo do navedenog povećanja izvoza. S druge strane, kretanje domaće potražnje našlo se pod utjecajem nastavka realnog rasta neto plaća, pozitivnim trendovima u kretanju zaposlenosti, smanjivanja PDV-a na pojedine proizvode, boljeg korištenja EU fondova, ta znatnog povećanja kreditne aktivnosti poslovnih banaka, posebno prema stanovništvu. U konačnici je najveći utjecaj na rasta BDP-a na godišnjoj razini imao rast osobne potrošnje, kategorije koja ima najveći udio u strukturi BDP-a, a tek nešto manji utjecaj imao je rast investicija u fiksni kapital, čija je stopa rasta od 11,5%, obilato potpomognuta korištenjem EU fondova, bila daleko najveća u posljednjih preko 10 godina (odnosno od drugog kvartala 2008. godine). Svoj doprinos dao je i izvoz roba i usluga, ali pod utjecajem robnog izvoza dok je dinamika rasta izvoza usluga smanjena (pod znatnim utjecajem turističkih ostvarenja, odnosno znatno kasnijeg Uskrsa nego u prošloj godini).
Sve to omogućilo je i pozitivne trendove u kretanju proizvodnje roba i usluga pri čemu su najveće stope rasta od 11,6% i 5,1% ostvarene u građevinarstvu te skupini djelatnosti koja objedinjuje trgovinu, prijevoz, skladištenje i ugostiteljstvo. Znatan doprinos ubrzavanju dinamike rasta BDP-a dala je i industrija s obzirom da ta djelatnost čini oko 20% BDP-a, a njezin je rast ubrzan s 0,8% u prvom kvartalu prošle godine na 1,8%.
