Plenković o Tri majmuna: ‘Tu nema zavjere. Znam da su svi napeti, ali morali smo reagirati’

"Ja razumijem da su ljudi napeti, ali nije rješenje raditi na podjelama u društvu", kazao je premijer

Članovi i članice Europskog vijeća sastali su se i jučer i danas putem videokonferencije te su razgovarali o trenutačnom stanju u vezi s pandemijom bolesti COVID-19, pripravnosti na prijetnje zdravlju, sigurnosti i obrani te odnosima s južnim susjedstvom.


Nakon sastanka press konferenciju održava premijer Andrej Plenković.

– Glavni pritisak je na ključne farmaceutske kompanije da se ubrza distribucija. Tu smo svi bili unisoni. Vlada RH naručila je do sada 6,8 milijuna doza cjepiva, što je više nego što nam treba. Razgovaralo se o novim varijantama virusa – rekao je Plenković, te dodao da se govorilo i o covid putovnicama.

“Razgovaralo se o zelenim propusnicama. Niz članica želi više podataka prije nego postignemo dogovor. Tu je i pitanje međunarodne solidarnosti – zaštitit ćemo se od covida tek kad svi budu zaštićeni, i mi i druge zemlje. Dosad je na razini EU cijepljeno 8% stanovništva starijeg od 18 godina, od toga je 5% primilo drugu dozu. Do ljeta je cilj cijepiti 70% stanovništva starijeg od 18 na razini EU. Za nas je važno da će EK nastaviti razgovore s čelnicima farmaceutskih kompanija. Tijekom ožujka se očekuje odobrenje cjepiva Johnson&Johnson. Očekujemo oko 730.000 doza cjepiva do kraja ožujka.”

Osvrnuo se na temu oko igara na sreću i kladionicama i primjedbi zašto su otvoreni prije kafića.

– Sve te aktivnosti plaćaju koncesiju državi. U varijanti da ne rade tog prihoda nema, a pri tom njima država plaća troškove. Država će ovako financijski biti na dobitku i to nije osobni afinitet Vlade – rekao je Plenković, piše 24 sata.


Komentirao je i najavljeno popuštanje mjera od 1. ožujka.

– Donijeli smo političku odluku da ćemo kao što smo radili do sada, pratiti privatni sektor gospodarstva. Dogovorili smo se da ćemo pratiti onaj dio gospodarstva koji ne može raditi kao prije korone s naknadom od 4000 kuna i naknadom fiksnih troškova. Pronaći ćemo sredstva u proračunu za ožujak – rekao je.



Govorio je i padu BDP-a.

– Što se tiče ostalih tema, ključna je objava DZS-a koja se odnosi na BDP. U zadnjem kvartalu došlo je do pada od 7% što govori o padu od 8,4% na razini 2020. To je očekivano”, dodao je. “Hrvatska u odnosu na 2021. je uz Španjolsku i Francusku država za koju se očekuje najveći rast. Zahvaljujući mjerama Vlade tek 2,1% je manje zaposlenih prošle godine nego 2019. Pritom su povećane prosječne plaće za 2,7%. Usporedno s mjerama za očuvanje radnih mjesta smo na isplaćenih 9,3 milijarde poslodavcima diljem Hrvatske – istaknuo je premijer.

O poreznoj reformi

“Dolazimo u vrijeme kad će se vidjeti efekti porezne reforme – oslobađanje mlađih od 25 godina poreza na dohodak. Oni će uskoro dobiti povrat poreza za prošlu godinu”, rekao je i istaknuo da je to samo dio reformi.

O nacionalnom planu oporavka

“Nacionalni plan oporavka dio je paketa od ukupno 24,2 milijarde eura za koje smo se izborili. Dio se odnosi na uobičajeni dio sredstava iz višegodišnjeg okvira, a dio se odnosi na instrument EU iduće generacije koji ima dvije komponente – bespovratna sredstva i zajmovi. Sad smo u fazi da se bliimo finalizaciji pregovora s EK oko nacionlanog plana oporavka. Prvo ćemo se fokusirati na 6 milijardi bespovratnih sredstava.”

Želimo omogućiti hrvatskoj ekonomiji da se što prije oporavi, napomenuo je.

Oko izbora za predsjednika Vrhovnog suda kaže da ne vidi tu nikakav problem i da je model koji je sad na snazi dobar.

– Intencija promjena zakona o sudovima bila je dobra i korisna jer omogućuje zainteresiranima da budu predloženi od strane Predsjednika država i tu nema nikakvih ideja o ograničavanju njegovih ovlasti. Stjecajem okolonosti bio sam u poziciji da imam ovlast predlagati Glavnog državnog odvjetnika bez javnog poziva i nakon javnog poziva kad sam s drugima mogao analizirati program. Puno mi je draža ta druga opcija. Ne vidim smisleni razlog za kreiranje nekog konflikta. Ne vidim da je bilo šta sporno. Mislim da je sustav s javnim pozivom bolji nego onaj bez njega – istaknuo je premijer.

Što se tiče teme govora mržnje, nema nikakve zavjere da namećemo tu temu u javni prostor, rekao je Plenković.

Nije nitko od nas kazao da nečiji članovi, birači i simpatizeri ne mogu negdje doći, to je napisao netko drugi za članove HDZ-a i ona zaslužuje reakciju, koja je od nas došla, nastavio je.

Kaže kako nisu osobno pogođeni, već je tom izjavom pogođeni širi krug ljudi, birači i simpatizeri, a ne samo članovi HDZ-a. Osudio je potez hotela u Imotskom koji je zabranio ulaz SDP-ovcima.

– Ja razumijem da su ljudi napeti, ali nije rješenje raditi na podjelama u društvu i govoru mržnje. Potrebniji nam je dijalog, pronalaženje rješenja za građane. Vrlo zna biti kratak put od napisa do fizičke agresije. Relativizatori ove teme inače prvi osuđuju, a sada ne. A to ne može. Postoje dvostruki kriteriji. Ovo su referentni trenuci, nećemo ih zaboraviti. Okretanje na šalu neće se primiti. Svaka generalizacija je diskriminacije je opasna – rekao je Plenković, piše 24 sata.

Moja reakcija na članak je...
Vau
1
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
1
Molim?
1

1 KOMENTAR

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime