Hrvatska aktivistica Morana Miljanović kapetanica je broda "Shireen", jednog od plovila u međunarodnoj floti koja pokušava probiti izraelsku pomorsku blokadu i doploviti do Pojasa Gaze. Flota s desecima brodova na kojima su aktivisti i humanitarni radnici isplovila je prošle nedjelje sa Sicilije, piše Anadolu, prenosi Index.
Plovidba prema Gazi
Očekuje se da će se floti, koja je u startu brojala šezdesetak brodova, pridružiti i dodatna plovila, čime bi se ukupan broj mogao popeti na osamdesetak. Miljanović (41) upravlja gotovo 19 metara dugim brodom "Shireen" s deset članova posade.
"Isplovili smo prije dva dana i sada se nalazimo u središnjem Sredozemlju. Okružuje nas 58 brodova, a putem će nam se pridružiti i druga plovila iz raznih zemalja pa ćemo se naći na moru", rekla je Miljanović, dodavši da su prethodne misije ometali tehnički problemi i sabotaže.
"Još ne znam točan broj, ali očekuje se da će prema Gazi na kraju ploviti osamdesetak brodova", kazala je. Putovanje bi, ovisno o vremenskim uvjetima, moglo potrajati od deset dana do dva tjedna. "Zasad, prema nautičkim prognozama, sve teče po planu i na pola smo puta do Krete", navela je kapetanica.
Brod "Shireen" i njegova misija
Brod "Shireen" ima i dugoročnu namjenu. "Brod je zamišljen kao potpora djeci, preživjelima genocida u Gazi i Palestincima koji su kao izbjeglice u susjednim mediteranskim zemljama. Koristit će se za terapiju posttraumatskog stresa", objasnila je Miljanović.
Ime je dobio po Shireen Abu Akleh, palestinsko-američkoj novinarki Al Jazeere koja je ubijena 11. svibnja 2022. dok je izvještavala o izraelskoj vojnoj operaciji u Jeninu na okupiranoj Zapadnoj obali.
Miljanović je istaknula da su žene imale središnju ulogu u projektu, od donatorice do organizatorica. "Osjećamo odgovornost, posebno prema Shireen, koja je za života uživala velik ugled i integritet te je i danas kao novinarka uzor mnogim djevojčicama u Palestini i šire", rekla je.
"Nitko nije slobodan dok svi nismo slobodni"
Ovo nije njezina prva takva misija. "I tijekom prethodne misije plovila sam na istom brodu i opet sam tu", kazala je, svjesna mogućih rizika nakon prošlih incidenata u kojima su izraelske snage presretale flote. Na pitanje o strahu odgovara: "Naravno da smo ljudi i naravno da postoji strah. Međutim, problematično je govoriti o našem strahu u usporedbi s onim što proživljavaju ljudi u Gazi i na Zapadnoj obali."
Osvrnula se i na, kako je opisala, rastuću humanitarnu krizu. "Genocid nad narodom Palestine - koji nije jedini genocid koji se trenutno događa - eskalacija je sustavne dehumanizacije, okupacije, ograničavanja temeljnih ljudskih sloboda, etničkog čišćenja te normalizacije i institucionalizacije ideja superiornosti i dominacije", smatra Miljanović.
Za nju pitanje Gaze nadilazi geografiju. "To nije neka daleka geografska lokacija ili situacija. Genocid je samo ekstreman trenutak stanja koje postoji svuda oko nas, gdje god se nalazili", poručila je. Zaključila je kako sloboda nije djeljiva: "Shvaćamo da nitko od nas neće biti slobodan sve dok i najpotlačenija osoba među nama ne bude uistinu slobodna."
Apel regiji zbog tvornice dronova u Srbiji
Na kraju je uputila i apel regiji nakon vijesti o planiranoj proizvodnji dronova u Srbiji. "Prije nekoliko dana potvrđeno je da je u Srbiji postignut dogovor o gradnji tvornice za proizvodnju dronova. Tvornica će biti u vlasništvu tvrtke Elbit Systems, koja je na zlu glasu jer proizvodi dronove koji se koriste u genocidu u Gazi", rekla je, dodavši da će se "ti dronovi proizvoditi u Srbiji, a ostale zemlje u regiji sudjeluju financijski i na druge načine".
"Apeliram na ljude u regiji da se dignu na noge i organiziraju kako bi rekli 'ne' onome što se događa u njihovoj sredini", zaključila je.
Brodovi iz Marseillea i Barcelone prošlog su tjedna stigli u talijansku luku Siracusu na Siciliji, odakle su u nedjelju krenuli prema Gazi. Na plovilima se nalazi humanitarna pomoć, medicinski materijal i oprema za obnovu Pojasa Gaze. Posljednjih godina nijedan brod nije uspio probiti blokadu.
Pojas Gaze je pod izraelskim napadima od listopada 2023., u kojima je, prema podacima palestinskih vlasti, ubijeno najmanje 72.593 Palestinca i ranjeno njih 172.399, uz uništenje oko 90 posto civilne infrastrukture.
