Jačanje otpornosti na krize bitna je pouka COVID-a i rata u Ukrajini, a za to je važna politička stabilnost, istaknuto je u subotu na konferenciji "Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi". Taj dvodnevni skup su organizirali Hrvatska narodna banka i Međunarodni monetarni fond. Premijer Andrej Plenković u svojem je govoru rekao da je Vlada, kao dio šire europske političke obitelji kojoj pripada, u svojim politikama slijedila tri načela: odgovornost pojedinca, sloboda poduzetništva i razvoj socijalno-tržišnog gospodarstva, piše HRT.
Na konferenciji uz predstavnike hrvatske Vlade te organizatora HNB-a i MMF-a sudjeluju i guverneri središnjih banaka te ministri financija zemalja Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, predstavnici Europske komisije, Europske investicijske banke, akademske zajednice te civilnog društva. Raspravljaju o jačanju ekonomije putem tzv. zelene tranzicije, zatim o promjenama u gospodarskim prilikama u svijetu, osvrnuli su se prije svega na velike izvoznike kao što je Kina, ali i nešto čemu nažalost svjedočimo sve češće, a to su "šokovi" u opskrbi.
Od posljednje konferencije 2019. godine mnogo se toga neočekivanog dogodilo, poput pandemije COVID-a i rata u Ukrajini. To je snažno pogodilo zemlje u okruženju, a rješenje za izazove s kojima su se suočili sudionici ove konferencije pronašli su u jačanju ekonomije, odnosno jednoj otpornoj i prilagodljivoj ekonomiji te, naravno, međunarodnoj suradnji. Kao jedan dobar primjer otporne ekonomije, a ujedno i otvorenosti prema trgovini s ostalim zemljama, spomenuli su naravno i Dubrovačku Republiku.
- U ova nepredvidljiva vremena i u ovakvom okruženju smatram da jačanje otpornosti postaje prioritet i za poslovne subjekte i za vlade. Trebali bismo se fokusirati na otpornost. I tu postoje dva elementa: sprječavanje rasta ranjivosti i priprema za apsorpciju šokova kad se oni dogode, izjavio je na konferenciji guverner HNB-a Boris Vujčić.
- Kada planiramo prioritete, koncentriramo se na tri točke. Prva je inflacija. Kako se s njom boriti, a da se ne potkopaju izgledi za rast? To su veoma teški izbori. Druga je energetska tranzicija, a treća - kako "ploviti" u novoj eri fragmentiranog svijeta, istaknula je Kristalina Georgieva, predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda.
- Najveća strateška odluka na europskoj razini napravljena je u prosincu kada smo se napokon dogovorili o ograničavanju cijena plina. Hrvatska je to zagovarala gotovo osam mjeseci. Na tu najvažniju stratešku mjeru tržišta špekulanti i trgovci odmah su reagirali. Kad su svi shvatili da su europski čelnici ozbiljni i jedinstveni, cijene su počele padati, kazao je premijer Andrej Plenković, piše HRT.
Posljednjih nekoliko godina opisna načela su bila na snažnoj kušnji zbog pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, ali Vlada je u tom razdoblju snažno reagirala kako bi zaštitila građane i ekonomiju i očuvala socijalni mir, rekao je Plenković.
- Generalno, ne bismo se željeli puno miješati u tržišna kretanja, bili bismo sretni da nismo morali, međutim, sve što smo radili proteklih nekoliko godina od početka pandemije, a posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, bilo je suprotno, rekao je premijer.
- Bilo je to vrijeme neviđene državne intervencije u gospodarstvo i očuvanje socijalnog mira, uz istovremeno nastojanje da ostvarimo strateške ciljeve koje smo sami zacrtali, rekao je Plenković.
Istaknuo je da je ključ uspješnih Vladinih poteza u političkoj stabilnosti i stabilnosti javnih financija. Kada imate političku stabilnost, imate kapacitet koristiti svoju političku moć za postizanje strateških ciljeva, rekao je. Naglasio je i značajnu ulogu europskih fondova u financiranju gospodarskih i društvenih projekata.
Plenković je izvijestio i o Vladinim projekcijama prema kojima će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 2,2 posto. Istaknuo je da dobre rezultate očekuje od turizma te dodao da Hrvatska postaje sve važnija kao energetsko čvorište i jedna od točaka putem koje Europa želi osigurati energetsku neovisnost o ruskim energentima. Smatra da je najvažnija strateška odluka EU-a u energetici bila dogovor o ograničavanju cijena plina, na što su špekulanti i trgovci reagirali. Kad su svi shvatili da smo ozbiljni, cijene su počele padati, rekao je Plenković.
Vujčić: U fokusu je energetska tranzicija
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da u nepredvivim vremenima jačanje otpornosti postaje prioritet za poslovne subjekte i za vlade. Predsjednica MMF-a Kristalina Georgijeva rekla je da se pri planiranju prioriteta fond koncentrira na tri točke: borbu protiv inflacije uz istovremenu brigu da se ne potkopaju temelji za rast; energetsku tranziciju i pronalazak načina "kako ploviti u novoj eri fragmentiranog svijeta".
U izjavama u stanci konferencije guverner Boris Vujčić naglasio je kako je energetska tranzicija tema koja je u fokusu, pogotovo nakon početka rata u Ukrajini. Složio se s Plenkovićem da je politička stabilnost bitna u ekonomskoj politici. Zadnji podaci o inflaciji po njegovim riječima pokazuju da ona nastavlja padati, što je jako dobar trend, ali trebat će vremena da se spusti na ciljanu razinu koju HNB vidi na dva posto. Očekuje da će to biti do 2025. godine, kao i čelnica MMF-a Kristalina Georgieva. Ona je pak čestitala Hrvatskoj na uspješnom uvođenju eura i izvrsnim ekonomskim pokazateljima u zadnjoj godini, ističući da je Vladina projekcija rasta za ovu godinu višestruko veća od MMF-ove procjene za cijelu eurozonu.
Georgieva: Ako imate više, trebali biste više i pridonositi
Uz rusku invaziju na Ukrajinu, prema njezinim riječima, tema koja se nametnula je inflacija, koja ne ugrožava samo ekonomski rast, nego je problem za ranjive skupine stanovništva. Smatra da je za regiju kojoj Hrvatska pripada važna i energetska sigurnost, a MMF želi ubrzanu tranziciju prema zelenim energijama. Smatra da su za Hrvatsku dobra vijest pojačana ulaganja u nekretnine, no kaže i kako je pitanje kakav u tom kontekstu treba biti Vladin fiskalni odgovor. Ako imate više, trebali biste više i pridonositi, rekla je.
Plenković: Nastavak smanjenja inflacije i podizanja standarda građana
Premijer Andrej Plenković najavio je nastavak politike smanjenja inflacije i podizanja standarda građana, u čemu su važne najavljene porezne izmjene. Istaknuo je da neće biti poreza na nekretnine u trenutačnom mandatu Vlade. Što se tiče inflacije, rekao je da je ona u svibnju pala šesti mjesec zaredom, a da energenti ne utječu na inflaciju, kao ni zamjena kune eurom. Pozvao je na odgovorno formiranje cijena.
Konferencija "Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi", koju su zajedno organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF), okuplja predstavnike vlade, guvernere središnjih banaka i ministre financija iz Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe, predstavnike Europske komisije i Europske investicijske banke te akademske zajednice i civilnog društva.
Među temama su jačanje energetske sigurnosti uz zelenu tranziciju te upravljanje makroekonomskim i strukturnim politikama u svijetu sve češćih šokova opskrbe.
