Ako želite usporiti biološko starenje, možda biste trebali obratiti više pozornosti na to koliko spavate. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazalo je da postoji optimalan raspon trajanja sna koji se povezuje sa sporijim starenjem organizma – između 6,4 i 7,8 sati na noć.
Znanstvenici su otkrili da i premalo i previše sna može biti povezano s ubrzanim starenjem. Manje od šest sati sna povezuje se s bržim starenjem mozga, pluća, srca i imunološkog sustava, dok se više od osam sati sna povezuje s ubrzanim starenjem gotovo svih organa.
San je važan za cijeli organizam
Prekratko ili predugo spavanje već se godinama povezuje s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, povišeni krvni tlak, koronarnu bolest srca, depresiju i anksiozne poremećaje.
"Studija podupire ideju da je san važan za održavanje zdravlja organa unutar usklađene mreže mozga i tijela, uključujući metaboličku ravnotežu i zdrav imunološki sustav", rekao je Junhao Wen, docent radiologije na Sveučilištu Columbia i vodeći autor istraživanja.
Njegov tim koristio je napredne statističke modele, takozvane "satove starenja", kako bi procijenio biološku dob pojedinih organa. Za razliku od dosadašnjih modela koji promatraju organizam kao cjelinu, istraživači su razvili sustav koji zasebno procjenjuje starenje mozga, srca, pluća i drugih organa, jer oni ne stare nužno istom brzinom.
Rezultati ne dokazuju uzrok i posljedicu
Autori upozoravaju da njihovi nalazi ne znače nužno da samo trajanje sna izravno ubrzava ili usporava starenje. Moguće je da su prekratak ili predug san posljedica drugih zdravstvenih problema koji istodobno utječu na organizam.
Jedno od ograničenja istraživanja jest i činjenica da su korišteni podaci britanske Biobanke, koja uglavnom uključuje osobe bijelog europskog podrijetla.
Zašto previše sna može biti znak upozorenja?
Dok je štetnost kroničnog nedostatka sna dobro poznata, stručnjaci upozoravaju da ni dugotrajno spavanje nije nužno pokazatelj dobrog zdravlja.
Neuroznanstvenica Chelsie Rohrscheib objašnjava da potreba za dugim spavanjem često može biti povezana s drugim zdravstvenim problemima poput apneje u snu, kroničnih upalnih stanja, malignih bolesti, neurodegenerativnih poremećaja ili narušenog mentalnog zdravlja.
Neka istraživanja pokazala su i da osobe koje redovito spavaju vrlo dugo imaju povišene pokazatelje upale u organizmu, a dodatni problem može biti i smanjena razina dnevne tjelesne aktivnosti.
Ženama je možda potrebno nešto više sna
Istraživanje je pokazalo i da bi ženama moglo trebati nešto više sna nego muškarcima, u prosjeku između 10 i 20 minuta više svake noći.
Znanstvenici pretpostavljaju da bi razlog mogli biti hormonalni čimbenici, uključujući menstrualni ciklus, trudnoću i menopauzu, no potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ta povezanost potvrdila.
Neurolog Chris Winter smatra da je najzanimljiviji zaključak studije upravo optimalni raspon od 6,4 do 7,8 sati sna.
"Ako se mučite da svake noći odspavate osam sati, to nije problem koji morate riješiti kako biste optimizirali svoje zdravlje", rekao je Winter.
Koliko sna pojedinoj osobi treba ovisi o dobi, genetici i životnim navikama, no novo istraživanje sugerira da sedam sati sna možda predstavlja realniji i zdraviji cilj od često spominjanih osam sati.
