Nakon što je Arbitražni sud u Den Haagu u četvrtak izrekao odluku kojom gotovo cijeli Piranski zaljev, odnosno Savudrijska vala pripadne Sloveniji, te da Slovenija dobije doticaj svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, počela su se, logično, lomiti koplja nelagode i neslaganja s hrvatske strane.
Naime, Sud u Hagu odlučio je da će granica između Slovenije i Hrvatske na području Piranskog zaljeva biti prava linija koja povezuje Rt Madona u Sloveniji i Rt Savudrija u Hrvatskoj.
Također, granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika, što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei ostaju u Hrvatskoj.
Napomenimo, Hrvatska je iz arbitražnog postupka izišla 25. srpnja 2015. godine zbog "teške povrede arbitražnog posupka" i iz tog razloga hrvatski oredstavnici nisu ni čekali izricanje odluke u haaškoj sudnici.
Spomenimo i činjenicu da je u tijeku arbitražnog postupka Hrvatska tražila razgraničavanje Piranskog zaljeva po pola, dok je Slovenija zahtijevala 80 % teritorija te izlaz na otvoreno more.
Nakon što je sud u Haagu pročitao odluku, premijer Andrej Plenković izašao je sa stavom da je ova odluka za Republiku Hrvatsku neobvezujuća, te kako istu nemaju namjeru ni provoditi, ni poštovati.
Za mišljenje smo priupitali našeg političkog komentatora, publicista i diplomiranog pravnika Maria Tomasovića.
- Odmah u startu treba reći jasno i eksplicitno reći da ova odluka nije obvezujuća i dobro je što je premijer Andrej Plenković nakon objave suda odbacio odluku arbitraže i njene pravne učinke – kazao je Tomasović te dodao da je ovom odlukom izvršen svojevrsni udar na međunarodno pravo, te Konvenciju UN-a o pravu mora.
Ona će se kao takva naći na udaru pravnih stručnjaka , profesora i eksperata koji se bave ovom problematikom kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
- Profesorica Vesna Punda, s Pravnog fakulteta splitskog sveučilišta je iznijela svoje viđenje situacije i rekla je da je to nešto neuobičajeno i dovodi u pitanje određenu pravnu stečevinu. Naime, uređivanje granica na moru sve do spomenute Konvencije UN-a o pravu mora 1982. godine bilo je više u domeni običajnog prava, te bilateralnih ili uniliteralnih pitanje država s izlazom na more – pojasnio je Tomasović.
Pritisci iz EU
Naš sugovornik kazao je i kako ovdje osim stručnog aspekta u prvi plan izbija i političko pitanje par excellence i ako je točno ono što bivši premijer Ivo Sanader kaže , a što bi trebalo ipak uvažiti jer je on bio predsjednik Vlade u tom vremenu, Slovenija je preko svojih saveznika u Europi pošto-poto željela ostvariti ovo što joj je arbitražom dano, čak i više od sporazuma Račan- Drnovšek.
- Cijela ta priča unazad 9,10 godina u kojoj je Hrvatska bila izvrgnuta pritiscima nekih sila iz Europe je još jedan dokaz da je Hrvatska neželjeno dijete Europske unije i kako je kao članica i primljena nimalo raširenih ruku, što se ovom odlukom i potvrđuje – pojašnjava Tomasović.
Žalosno je, kaže Tomasović da jedna značajna zemlja Europske unije, Njemačka, poziva RH da uvaži ovu odluku koju je i sam sud u svojoj izreci nazvao neobvezujućom za Hrvatsku.
Rješenja ovog pitanja izgleda, još zadugo neće biti.
Ispravan stav
Tomasović je za Dalmacija Danas kazao i kako mu ovo pitanje sve više sliči na ciparski sindrom gdje već desetljećima traje borba oko otoka između Grka i Turaka i gdje je godinama zacementiran Status quo. Nema nikakvih pomaka, sva su pitanja otvorena i nema naznake kada bi se mogla riješiti.
Ipak, kaže Tomasović, Republika Hrvatska zauzela je ispravan stav. Još onoga trena kad se povukla iz arbitražnog postupka jer je on, kao takav, kontaminiran, zagađen i kompromitiran i gdje je jasno bilo da se slovenska strana služi nedopustivim, nečasnim i nezakonitim metodama.
- Svaka zemlja koja drži do sebe, koja je iti malo suverena kao što bi Hrvatska trebala biti, rješenja i odluke koje su proizašle iz takvih aranžmana i koje su štetne, ne bi smjela prihvatiti – kaže Tomasović.
Sastanak premijera Plenkovića i premijera Cerara dogovoren je za 12. srpnja, a naš sugovornik navodi kako smatra da će na dogovorenom sastanku obje strane načelno očitovati svoje stavove.
Plenković će još jednom jasno i eksplicitno ponoviti kako odluku ne prihvaća, Cerar će zbog slovenske javnosti i odluke koja ide njima u korist i dalje držati svoj stav, tako da naznaka kompromisnog rješenja, ipak nema, mišljenja je Tomasović.
Sporni "dimnjak"
Odluka arbitražnog suda poljuljala je temelje međunarodnog prava i brojni komentari nakon odluke suda u Haagu išli su u tom smjeru. Naš sugovornik također kaže kako ova odluka osim što ruši osnovna načela, principe i norme, ruši i međunarodne institute o pravu mora, jer je ta crta sredine temljeni institut zemalja koje graniče na moru.
- I taj „junction“, odnosno dimnjak koji je uveden je jedna vrsta presedana jer u međunarodnom pravu postoji institut neškodljivog prolaska brodova kroz teritorijalno more i unutarnje morske vode zemlje, u ovom slučaju RH, tako da su Slovenci do sada mogli koristiti taj prostor i širi od dvije i pol nautičke milje koliko im je dano odlukom Arbitražnog suda - kaže Tomasović i dodaje da se junctionom želi nametnuti nešto što međunarodno pravo ne poznaje, niti se to ikada igdje primijenilo. Prvi put na nama, tako da je nesretna Hrvatska ponovno pokusni kunić .
Naposlijetku, iako odluka za Hrvatsku nije obvezujuća i neće proizvesti pravne učinke, Tomasović je mišljenja da će na međunarodnom planu ovo biti izvor permanentnih tenzija i uvijek će negdje, puput oblaka, između dvaju susjednih zemalja visjeti Savudrijska vala i ovo razgraničenje koje nema veze ni s pravom, ni s pameću, zaključio je Tomasović.
