Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula uputio je danas europskom povjereniku za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom pismo u kojem ga je upozorio na ponovne talijanske pokušaje sabotiranja zaštite izvornosti našeg prošeka, koji je po drugi puta nakon 2013. godine pokrenula Hrvatska, obustavi.
Picula je povodom upućivanja pisma istaknuo kako je riječ o još jednom nasrtaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom kao članica EU zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.
„Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost. Dakle, nema riječi o ikakvoj sličnosti vina, osim tek slučajne sličnosti nekoliko slova naziva. Čak su i tu hrvatski vinari bili iznimno benevolentni, dodavanjem pridjeva „Dalmatinski“, učinila bi se dodatna razlika između naziva ionako različitih vina“, rekao je Picula i istaknuo kako od ovog sastava Komisije očekuje da omogući zaštitu Prošeka.
U nastavku donosimo i tekst Piculinog pisma povjereniku Wojciechowskom.
"Poštovani povjereniče Wojciechowski,
Pišem Vam kao hrvatski zastupnik u europskom parlamentu i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
S velikom Vas zabrinutošću moram obavijestiti o organiziranoj kampanji protiv hrvatskog zahtjeva da se pokrene postupa zaštite izvornosti našeg tradicionalnog proizvoda Prošeka. Hrvatski Prošek je slatko desertno vino koje se tradicionalno proizvodi na jugu Hrvatske od sušenog grožđa.
Nažalost, ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih talijanskih proizvođača koji se protive objave hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU. Njihovi komentari o sličnosti naziva hrvatskog Prošeka i talijanskog pjenušavog vina Prosecca i navodnom imitiranju jednostavno nisu temeljeni u činjenicama. Upravo suprotno, optužbe za imitiranje su prilično uvredljive prema našoj tradiciji i našim vinarima.
Prosecco je pjenušavo vino, dok je Prošek slatko vino i ne dijele nijednu sortu grožđa. Prosecco se proizvodi u velikim, industrijskim količinama, dok se Prošek proizvodi u malim količinama u hrvatskoj regiji Dalmaciji. Nemaju ništa zajednički u načinu proizvodnje, cjenovnom razredu ni kategorizaciji.
Dodatno želim istaknuti kako su hrvatski vinari do sada doista pokazali dobru volju i spremnost na kompromis dodavanjem pridjeva „Dalmatinski“ ispred naziva Prošek, kako bi se sačuvala proizvodnja ovog povijesno važnog vina.
Unaprijed Vam zahvaljujem za razumijevanje ovog važnog pitanja. Europska zaštita tradicionalnog vinarstva kao dijela naše kulturne baštine i najboljih poljoprivrednih praksi je od presudne važnosti, posebno za manje države članice u ovim izazovnim vremenima."
