Zastupnik Tonino Picula, potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta zadužen za otoke, istaknuo je u ime svoje S&D grupe u raspravi o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe u pogledu prostornih tipologija kako specifičnost otoka, odnosno „inzularnost“ mora ući u europske statistike.
Konkretno, Picula je na plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu u Strasbourgu istaknuo da zbog problema nedostatka statističkih podataka za otoke na kojima živi čak 17 milijuna ljudi, njihov status nije adekvatno priznat što im između ostalog, otežava i povlačenje sredstava.
„Primjena statistike na otocima omogućila bi temeljit pregled karakteristika tih područja od kojih su mnoge zajedničke neovisno o zemljopisnom položaju, veličini ili razini razvijenosti otoka. Takvi bi podaci trebali biti usporedivi s ostalim područjima tipologije i uvelike bi olakšali razvoj ciljanih odredbi zakonodavstva EU za otoke u svakoj situaciji kada im je to potrebno!“, istaknuo je zastupnik Picula u svom govoru.
Picula je snažno istaknuo „da otočani s pravom postavljaju pitanje kako se uopće mogu kreirati adekvatne politike za otoke ako njihov status nije teritorijalno priznat!“
Naglasio je da je „inzularnost“ kao faktor povećava troškove transporta, umanjuje sigurnost opskrbe energijom, otežava pristup obrazovanju i značajno ograničava pristup tržištu rada, svima koji žive na otocima jako poznat pojam. I zato je vrijeme da ga uvažimo na europskoj razini!“
Naime, Europski ured za statistiku (Eurostat) posljednjih godina objavljuje statističke podatke koji obuhvaćaju niz takvih prostornih tipologija i stvorio je NUTS (Statističku nomenklaturu teritorijalnih jedinica) kako bi primijenio zajednički statistički standard u cijeloj Europskoj uniji. Razine NUTS-a geografska su područja koja služe za prikupljanje usklađenih podataka i igraju važnu ulogu pri povlačenju i dodjeli financijskih sredstava iz Kohezijskih fondova, upozorio je zastupnik Picula.
Budući da trenutna podjela na gradove, ruralna, urbana i obalna područja nije sveobuhvatna, ovo je izvrsna prilika da se „prostornim tipologijama priznaju i europski otoci na kojima živi više od 17 milijuna stanovnika i čiji je poseban status već priznat člankom 174. Lisabonskog sporazuma“, dodao je.
Istaknuo je da aktualna Uredba o NUTS-u još ne obuhvaća prostorne tipologije i zato je podržao prijedlog koji želi ustanoviti prostorne tipologije za potrebe europske statistike jer bi se tako na osnovu definicija i statističkih kriterija osigurala usklađena i transparentna primjena na razini EU-a i država članica.
„Na temelju njega bilo bi moguće objediniti podatke na temelju tipologija i primjerice, u skladu sa stupnjem urbanizacije uspoređivati BDP u ruralnim i urbanim područjima te izmjeriti realnu razinu zaposlenosti. Tako bi se pravilno uvažila raznolikost regija EU jer postoje značajne razlike među vrstama teritorija u državama članicama!“
Prostorne tipologije uvelike utječu na regionalne politike u okviru glavnih ciljeva inicijative Europa 2020. Primjerice, cilj je kohezijske politike EU-a smanjiti razlike među regijama EU-a i promicati rast, zapošljavanje i održiv razvoj u regijama i područjima koji su u nepovoljnom položaju.
Otoci su definirani kao regije razine NUTS2 i NUTS3, imaju zajednička i trajna posebna obilježja koja ih jasno razlikuju od kontinentalnih područja. Smanjenje regionalnih ekonomskih, socijalnih i ekoloških razlika te policentričan uravnotežen razvoj glavni su ciljevi kohezijske politike koji su usko povezani s postizanjem ciljeva strategije Europa 2020.
Stoga, predložena regulacija cilja legalno prepoznati teritorijalne tipologije na razini NUTS 3, lokalnih upravnih jedinica (LAU) i mrežnih ćelija kako bi ih integrirala u postojeću NUTS uredbu. Predložene teritorijalne tipologije i oznake uglavnom su urbana, ruralna, gradska i obalna područja. Najveće nepodudarnosti događaju se u gustoći naseljenosti prostora upravo u Jadranskoj regiji.
