Jedna od nepoštenih, ali vrlo učestalih praksa na tržištu rabljenih automobila je vraćanje kilometraže, što dovodi do financijskih gubitaka i za prevarene kupce i za državu. Tvrtka za obradu podataka o automobilima carVertical provela je istraživanje u 22 države u Europi i SAD-u kako bi se vidjelo kako lokalne vlasti tretiraju prevare s kilometražom i kakvi se zakoni provode.
Prakse prema prevarama s brojačem kilometara značajno se razlikuju ovisno o državi: od nepostojanja ikakvih kazni do najveće kazne od 300 000 eura u Francuskoj, ali i do zatvorskih kazni u Hrvatskoj.
Hrvatski zakon vraćanju kilometraže tretira kao kazneno djelo prevare. Počinitelji mogu dobiti kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok je za ostvarivanje značajnih prihoda od vraćanja kilometraže moguće dobiti kaznu od jedne do osam godina zatvora, što je i najveća moguća zatvorska kazna u svim ispitanim državama.
U Srbiji također ne postoji poseban zakon koji se izravno odnosi na vraćanje kilometraže. Međutim, Kazneni zakon uključuje kazneno djelo prevare koje se jasno odnosi na ovu vrstu djela. Ako netko uspije prevariti kupca oko vrijednosti vozila, smatraju se krivima i bit će kažnjeni, bilo novčanim kaznama ili mogućim kaznama zatvora. U zatvoru se može završiti i u Mađarskoj, gdje prevarantima prijeti kazna zatvora do jedne godine.
Maksimalne kazne nitko ne dobije
Brojke kažu da je 3,5 % automobila provjerenih na carVerticalu u Hrvatskoj imalo vraćenu kilometražu. U Srbiji je taj postotak 5,3 %, a u Mađarskoj 6,1 %.
"Iznimno je važno stvoriti dobru zakonodavnu praksu. Pravni organi vjerojatno će smanjiti stopu prevara u slučaju uspješnog presedana, što je od ključnog značaja za tržište rabljenih automobila. Dobar presedan upravo je ono što svakoj državi treba kada se radi o ovakvim problemima s transparentnošću tržišta rabljenih automobila", kaže Matas Buzelis, voditelj komunikacija i stručnjak za automobile u carVerticalu.
U većini ispitanih zemalja primjenjuju se novčane, pa čak i zatvorske kazne za prevare s kilometražom, ali ne shvaćaju sve države ovaj zločin ozbiljno. U Poljskoj, prevaranti mogu dobiti kaznu zatvora do pet godina, u Češkoj, Litvi i Francuskoj dvije godine, Španjolskoj 3,5 godine, Italiji tri godine, a u Njemačkoj jednu godinu.
Međutim, to su maksimalne kazne koje obično nitko ne dobije jer se češće primjenjuju novčane kazne. Pooštravanje zakona neće nužno dovesti do manje slučajeva prevare jer je vraćanje kilometraže i regionalni problem: vraćanje kilometraže češće je u istočnoj nego u zapadnoj Europi zbog nižih prihoda i velikog broja uvezenih automobila.
Na primjer, u Latviji su kazne za povećanje ili smanjenje kilometraže na brojaču kilometara samo 100 eura za fizičke osobe i 1000 eura za pravne osobe, a ta je zemlja i "kontinentalni prvak" u vraćanju kilometraže. U toj zemlji čak 12,9 % svih automobila provjerenih na carVerticalu imalo je namještenu kilometražu, a čini se da od 2020. godine niti jedna osoba zbog toga nije bila procesuirana, javlja Danas.hr.
