"Tradicionalno maskiranje u povodu Halloweena, koji se obilježava 31. 10., idealno se poklopilo s predstavljanjem državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu. I on se, naime, temelji na maskiranju. Završilo je razdoblje u kojem su se mogle provesti reforme, a ulazi se u predizbornu godinu u kojoj je samo važno održati vatrogasnu ravnotežu između prihoda i rashoda, da bi se stvorio privid dubokih strukturnih reformi koje su ovom društvu prijeko potrebne.“ Tim je riječima potpredsjednica stranke Pametno i ekonomska analitičarka Maja Vehovec komentirala prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu, kojeg je, podsjetimo, ministar financija Zdravko Marić predstavio u četvrtak na sjednici Vlade.
Manevarski prostor za odluke pri kreiranju proračuna bio je, naglasila je Vehovec, ograničen parlamentarnim izborima koji će uslijediti u istoj godini, ali i skorim šestomjesečnim predsjedanjem Hrvatske Europskom unijom. Motivi za vatrogasne mjere proračuna stoga su, prema njezinom mišljenju, potpuno jasni, ali ne i opravdani.
„Osmišljen je da uz pomoć povećanja prihoda namiri rast troškova od sedam milijardi u odnosu na 2019. godinu. Ispunjena su obećanja o povećanju osnovnice plaća, ali koliko je zbog općeg rasta rashoda opterećeno poduzetništvo i svi građani, kao da je nečija tuđa briga. Očito je važno uredno obaviti sve političke zadatke, a to je moguće jedino iz općih izvora financiranja proračuna. Ako se tome pridoda povećanje minimalne plaće na 3.250 kn neto, sasvim je jasno da predizborne politike, kroz proračunske mjere, padaju na leđa poduzetnika i građana“, kazala je Vehovec.
Pojasnila je da su u pitanju kratkoročne zablude s ciljem stvaranja dojma da se građanima nešto daje i vatrogasne mjere koje ugrožavaju poduzetnički sektor prebacujući mu troškove, a sve to u ime predstojećih parlamentarnih izbora.
Osim toga, proračunsko razdoblje u cijelom mandatu bilo je posvećeno isključivo promjenama prihodne strane, s ciljem pokrivanja rasta rashoda i smanjenja javnog duga.
„Smanjenje javnog duga je uistinu čvrsta okosnica i nema dileme da je potrebna. Međutim, njemu bi trebalo doprinijeti kroz smanjenje rashoda, što ovdje nije slučaj, već se smanjuje isključivo kroz povećanje prihoda. Zašto nisu smanjeni rashodi? Gdje su se na tom putu izgubile strukturne reforme? Jesu li 'kosturi iz ormara' Agrokor i Uljanik ispali i zapriječili put bio kojim drugim akcijama?“, navela je Vehovec, zaključivši kako istinska želja Vlade da se uhvati u koštac s rashodima javnog sektora koji kao tvrdokorni nametnik sasvim dobro živi, ne postoji, jer bi u protivnom bila vidljiva u rashodnim stranama proračuna ove, ali i prethodnih godina.




