Val velikih vrućina ne posustaje u Dalmaciji koja i u utorak bila najtopliji dio Hrvatske.
Primjerice, najviše dnevne temperature u Šibeniku i Kaštelima dosegnule su 36°C. 35°C je bilo u Kninu, Makarskoj, Pločama, Zadru...
1 | Šibenik (Croatia) | 35.9 °C |
2 | Split / Resnik (Croatia) | 35.9 °C |
3 | Knin (Croatia) | 35.3 °C |
4 | Makarska (Croatia) | 35.3 °C |
5 | Ploče (Croatia) | 34.8 °C |
6 | Zadar / Zemunik (Croatia) | 34.8 °C |
7 | Senj (Croatia) | 34.7 °C |
8 | Split / Marjan (Croatia) | 34.4 °C |
9 | Dubrovnik / Gorica (Croatia) | 34.3 °C |
10 | Komiža (Croatia) | 34.0 °C |
Navečer je na većem dijelu obale zapuhala bura, najavljujući tako svoju višednevnu dominaciju. Ipak, zasad se na radi o većim brzinama. Tako su u Splitu do 23 sata zabilježeni najjači udari do 55 km/h, a podno Velebita malo iznad 100 km/h.
Bura je večeras donijela i prva ograničenja u prometu, zasad isključivo u Podvelebitskom kanalu.
"Zbog jakog vjetra na dionicama Jadranske magistrale (DC8) Bakar-Senj i Karlobag-Sveta Marija Magdalena, državnoj cesti između mjesta i čvora Križišće (DC99) te na lokalnoj cesti Kraljevica-Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).
Zastoji su povremeno na dionicama cesta gdje traju radovi, a pojačan je promet u blizinama turističkih središta. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama", izvijestio je HAK u utorak navečer.
No, bura na gotovo cijelom Jadranu ima fenski učinak, odnosno sprječava uobičajeno noćno hlađenje. Primjerice, Dubrovnik, Omiš, ali i Stobreč mjere vrućih 30 stupnjeva, a službena DHMZ postaja Split Marjan, tek stupanj manje, 29°C.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
DHMZ je unutar sustava MeteoAlarm za srijedu za obalu izdao narančasti i žuti stupanj upozorenja zbog vjetra i vrućine.
Bez obzira na buru, vruće će biti i sljedeća dva dana. Od petka stiže osvježenje.