O ratu u Ukrajini u kojoj više od dva tjedna mira nema, ali padu špijunske letjelice u Zagrebu RTL-ov Andrija Jarak razgovarao je s bivšim ministrom obrane Antom Kotromanovićem.
Kotromanović je prvo komentirao bespilotnu letjelicu koja je pala u Zagreb.
"Mislim da ne postoji organizacija kao NATO ili sustav koji može potpuno kontrolirati kompletno područje. Imamo izraelski štit koji je, svi kažu, najbolji, koji može eliminirati stotine ciljeva u zraku, ali se ispod i njega provuče, gađaju se civilni ciljevi. 1987. godine je pilot iz Njemačke preletio preko Švedske, Finske, na Crveni trg, pa je Gorbačov smijenio ministra obrane", kazao je Kotromanović.
Komentirao je i kak to da Rumunjska i Mađarska nisu uputile nikakvu dojavu oko bespilotne letjelice koja je bila i u njihovom zračnom prostoru.
"Meni se čini da netko ne govori istinu ili laže. Ako su Rumunji znali trebali su reći Mađarima, ako su Mađari znali trebali su reći da u našem smjeru ide nepoznata letjelica, da nisu stigli reagirati i da se pripremimo. Mi smo najmanje krivi. Ako nemaš zračne snage u prvom stupu, da su na nebu i da patroliraju ili protuzračne snage u prvom stupnju obrane, ne postoji mogućnost da se reagira. Uzmimo za primjer avion F-35, treba mu petnaestak minuta od trena kad dobije znak za uzbunu", kazao je.
Kotromanović je odgovorio i tko je osoba koja daje naredbu za rušenje drona.
"Po meni to je ključno pitanje. U moje vrijeme Zakonom o obrani pokušali smo regulirati određene stvari po uzoru na članice NATO-a. To je delikatno pitanje. Lako je reagirati kad imate vojni objekt, ministar ili predsjednik mogu donijeti odluku o rušenju takvog tipa objekta ako smo sigurni da je vojni. Ako je civilni vojni objekt, kao kada su se zabili putnički avioni u nebodere, kad imate najavu da se u avionu nalazi 5 terorista sa 150 putnika i najavu da će se taj avion zabiti na Trg bana Jelačića, tko donosi odluku o tome je delikatno, tko će preuzeti odgovornost da ubije 5 terorista i 150 ljudi. U Njemačkoj je Ustavni sud zabranio rušenje takvog civilnog zrakoplova", kazao je.
Komentirao je i kak to da Rumunjska i Mađarska nisu uputile nikakvu dojavu oko bespilotne letjelice koja je bila i u njihovom zračnom prostoru.
"Meni se čini da netko ne govori istinu ili laže. Ako su Rumunji znali trebali su reći Mađarima, ako su Mađari znali trebali su reći da u našem smjeru ide nepoznata letjelica, da nisu stigli reagirati i da se pripremimo. Mi smo najmanje krivi. Ako nemaš zračne snage u prvom stupu, da su na nebu i da patroliraju ili protuzračne snage u prvom stupnju obrane, ne postoji mogućnost da se reagira. Uzmimo za primjer avion F-35, treba mu petnaestak minuta od trena kad dobije znak za uzbunu", kazao je.
Kotromanović je odgovorio i tko je osoba koja daje naredbu za rušenje drona
"Po meni to je ključno pitanje. U moje vrijeme Zakonom o obrani pokušali smo regulirati određene stvari po uzoru na članice NATO-a. To je delikatno pitanje. Lako je reagirati kad imate vojni objekt, ministar ili predsjednik mogu donijeti odluku o rušenju takvog tipa objekta ako smo sigurni da je vojni. Ako je civilni vojni objekt, kao kada su se zabili putnički avioni u nebodere, kad imate najavu da se u avionu nalazi 5 terorista sa 150 putnika i najavu da će se taj avion zabiti na Trg bana Jelačića, tko donosi odluku o tome je delikatno, tko će preuzeti odgovornost da ubije 5 terorista i 150 ljudi. U Njemačkoj je Ustavni sud zabranio rušenje takvog civilnog zrakoplova", kazao je.
Komentirao je i je li ovaj incident razotkrio sve slabosti hrvatske protuzračne obrane i što bi trebalo kupiti da se Hrvatska obrani.
"Znamo koje su naše mogućnosti. Uvijek se određuju prioriteti gdje će se iskrcati novac. Odlučili smo se na avione, ali nakon rusko-ukrajinskog sukoba je jasno da moramo jačati sigurnosno-obrambene snage i da je ulaganje u obranu ulaganje u vlastitu sigurnost. Ono što moramo učiniti u idućem periodu je jačati protuzračnu obranu i protuoklopna sredstva za potrebe kopnene vojske. Moramo znati da je specifičnost RH, da bi pokrili kompletan prostor moramo imati 30-40 bitnica, a to su milijarde", kazao je.
Na pitanje hoće li se ikad doznati čiji je dron i otkud je ispaljen, Kotromanović je kazao da nećemo znati
"Po svemu sudeći to je trebalo doći iz Ukrajine, s tim da nisu spremni reći pravu istinu. Bilo bi hrabro reći da su pogriješili, ali možemo špekulirati. Možda je došao i s područja Moldavije, tamo se nalaze ruske baze koje možda imaju takav tip letjelica. Kako sam slušao ozbiljne stručnjak, po svemu i po putanji, taj dron je vjerojatno došao s teritorija slobodnog dijela Ukrajine", kazao je.
Kotromanović je komentirao i postoji li mogućnost za napad kemijskim oružjem na Kijev.
"Putinov blitzkrieg je propao i scenarij dva je da se kombinirano jakim vojnim pritiskom, gdje će koristiti sva raspoloživa sredstva, pa i kemijsko oružje, s novim snagama će pokušati Ukrajinu, kako ju je okružio, otkidati kao vuk s još žive životinje meso. Politički pritisak je da će kroz pregovore doći do željene situacije. Treba ponavljati koliko će ukrajinska vojska izdržati i koliko može braniti gradove", kazao je.
Komentirao je i 16 tisuća dragovoljaca iz Sirije koji dolaze u Ukrajinu.
"To je po meni kontra mjera. Dolaze puno onih s iskustvom, a i oni bez iskustva koji misle da je to igrica. Ako pošalje Asad vojsku pod geslom dobrovoljačkih snaga to će biti organizirani vojnici s iskustvom u urbanoj borbi", kazao je.
Osvrnuo se i na čečensku vojsku
"Bitno je da si psihofizički spreman, da imaš oraganiziranu postrojbu, da imaš dobre zapovjednike. Borili smo se u Bih protiv mudžahedina koji su imali duže brade pa nije bilo straha. Ako si frajer dođi jedan na jedan, to neće utjecati na ukrajinsku vojsku. Odlučni su i zadali su znatne udarce, navodno je poginuo prvi čovjek čečenskih snaga koje su došle. Ne treba o tome brinuti, treba se koncentrirati da sustav obrane postave dobro", kazao je Kotromanović.
