Hrvatskoj kronično nedostaje građevinara i konobara, dok je primjerice - poslovnih ekonomista ili frizera previše. Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za upise u srednje škole i fakultete. Broj deficitarnih zanimanja, kažu, uporno raste, a učenici često žele baš tamo gdje će biti višak.
Snježana radi kao mesarica - posao kojim se danas malo tko želi baviti.
"Ja sam nekih pet godina u ovom poslu, zahtjevno je, teško je raditi. Danas mladi ljudi većinom ne žele raditi ovaj posao i dosta je teško naći djelatnika koji bi radio ovakvo zanimanje", ispričala je Snježana za Dnevnik.hr.
Mesari su među zanimanjima koja bi se, prema preporukama HZZ-a - trebala više upisivati. U četiri najveća grada, prema analizama, nedostaju strukovnjaci - zidari, krovopokrivači, stolari, bravari, pekari-slastičari. Treba nam i više liječnika, medicinskih sestara i tehničara, logopeda, inženjera strojarstva, stručnjaka STEM područja.
"Deficitarna zanimanja se već godinama ne mijenjaju mnogo, ono što se mijenja je njihov broj, a to je da raste. Ta neusklađenost tržišta rada između potreba tržišta rada i poslodavaca i onog što nudi obrazovni sektor, vidimo da ta razlika postaje sve veća", objasnila je zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle.
Nedostaje konobara i kuhara
Sve više nedostaje kuhara i konobara, traže se i na obali i u unutrašnjosti. U zadarskoj turističkoj školi kvote se, kažu, brzo popune.
"Dva razreda kuhara, svake godine, jedan razred konobara i jedan razred slastičara. Imamo dobru suradnju s poslodavcima, svim restoranima, hotelima gdje naša djeca idu na praktičnu nastavu, ali kažem vam - život nosi svoje, možda rade godinu, dvije, tri pa se prekvalificiraju pa se opet vrate", rekla je Diana Radić Škara, ravnateljica Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar.
Prema preporukama, na tržištu je trenutačno previše poslovnih ekonomista, marketinških stručnjaka, sociologa, dizajnera.
"To su zaista samo preporuke, koliko će biti uvažene, ovisi o kapacitetima, infrastrukturi, mogućnosti organizacije samih obrazovnih ustanova, uzimaju u obzir tamo gdje mogu naše preporuke", poručila je Mehle.
Ima i onih koji su u dijelu zemlje višak, u drugom manjak, poput frizera i kozmetičara.
"Majka mi je frizerka i tako sam imala želju za tim frizerstvom, u šestom razredu sam htjela imati prvu frizersku lutku", rekla je Marija Majetić, 3. godina, smjer frizer za Dnevnik.hr.
"Gledala sam općenito što me zanima. Najviše me privlači njega kože, najviše radimo i na koži, radimo na tijelu, radimo razne masaže", dodala je Petra Šimunić, 1. godina, smjer kozmetičar.
Na jedno upisno mjesto frizera u Obrtničkoj školi za osobne usluge prijavilo se šest učenika.
"Mi imamo pozive poslodavaca koji traže radnu snagu tijekom cijele godine, sad već polako pripremaju teren za ovu završnu godinu - zovu imamo li nekog, zovu ih na sezone tako da nema straha da neće naći posao oni koji to žele", rekla je Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge.
Posao koji žele i koji se traži danas doslovno zlata vrijedi.
