Unatoč povremenoj hladnoći siječanj je bio uglavnom prosječne temperature, osobito u južnim hrvatskim krajevima i iznadprosječne, te posvuda s "viškom" oborine, ponegdje čak i rekordno kišovit. A ostatak zime, proljeće, ljeto?
Siječanj "kišovit", ponegdje i "ekstremno kišovit"
Ukupna količina oborine u siječnju je diljem Hrvatske bila veća od prosjeka, ponegdje i znatno, barem prema preliminarnim analizama, u očekivanju službene klimatološke ocjene DHMZ-a. Štoviše, klimatolozi DHMZ-a gotovo sigurno će potvrditi i kako je siječanj mjestimice bio i rekordno kišovit, primjerice u Pločama, gdje je izmjereno 330,6 mm oborine ili litara kiše po četvornome metru, te Makarskoj, uz 282,4 mm. Tim mjesečnim ekstremima ponajviše su pridonijeli novi siječanjski rekordi u dnevnoj količini oborine - u Makarskoj 126 mm, u Pločama čak 133,6 litara. No, valja spomenuti kako podatci na tim postajama postoje od oko 1980. godine, javlja meteorolog Zoran Vakula u svojoj analizi za HRT.
U Dubrovniku, primjerice, gdje mjerenja na postojećoj glavnoj meteorološkoj postaji DHMZ-a postoje od 1961. godine - bilo je kišovitijih siječanja, ali samo 1971. i 1963. godine.
Dodajmo da Crometeo mreža postaja otkriva da su pojedine postaje dobila i znatno više. Primjerice u Zadvarju je palo 458.5 litara po kvadratnim metru, a slijede Milošići 455, Podprolog 452, Vrgorac 422, Kostanje 411, Blato na Cetini 377, Vid 375, Malo Libinje 357, Lovorno 336 itd.
Siječanjske temperaturne razlike
Posljednji siječanjski tjedan, ponegdje i desetodnevlje, kao i početak mjeseca i njegova sredina, pridonijeli su višoj srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka od one koja je djelovala da će se ostvariti tijekom dva prilično hladna razdoblja, kada je bilo ne samo hladnih i studenih dana, nego i ledenih!
Stoga ne treba čuditi ako je mnogima, možda i većini, ovaj siječanj izgledao hladniji nego što uistinu jest. Osobito Međimurcima, Varaždincima, Podravcima, Slavoncima i Baranjcima, vjerojatno i još nekima u sjevernim hrvatskim krajevima, gdje je srednja siječanjska temperatura zraka bila oko 0 °C, pa i niža - i oko -1 °C. Čak niža nego ne samo po nizinama Gorske Hrvatske - u Gospiću je bila +0,6 °C, u Ogulinu +1,9 °C - nego ponegdje i u gorju, na Pargu pokraj Čabra siječanjski "srednjak" je -0,6 °C!? Od službenih glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a niža srednja siječanjska temperatura zraka od varaždinskih -1,1 °C bila je samo na Sljemenu i Zavižanu!
Malo negativno odstupanje od siječanjskog prosjeka zabilježeno je i u Osijeku. Pritom je možda zanimljivo spomenuti kako je posljednji siječanj hladniji od ovogodišnjega u Osijeku i Varaždinu zabilježen "davne" 2017. godine. Tada je u tim gradovima, točnije - na pripadajućim glavnim meteorološkim postajama DHMZ-a - bilo čak 30 hladnih dana - onih s najnižom dnevnom temperaturom zraka nižom od 0,0 °C, pri čemu u Osijeku 20, u Varaždinu 21 ledeni dan - onaj s najnižom dnevnom temperaturom zraka -10,0 °C i nižom; te u Osijeku 8, u Varaždinu čak 12 studenih dana - onih s cjelodnevnim "minusima".
Premda su to neki možda već zaboravili - u Zagrebu je niža srednja siječanjska temperatura zraka nego ove godine posljednji put bila 2020. godine, u Rijeci 2021., a u Gospiću i Splitu 2022. godine.
Dosadašnja zima većinom toplija od prosječne, ali posvuda ne i kišovitija
Zbog takvog siječnja, te posvuda toplijeg prosinca, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela zime - od 1. prosinca 2025. do 31. siječnja 2026. - u većini je Hrvatske viša od prosječne, i to, kao u siječnju - manje u sjevernim hrvatskim krajevima, gdje su odstupanja uglavnom samo "blago" pozitivna, a zamjetnije u južnijima, gdje je odstupanje i blizu 2 °C.
Ukupna količina oborine u prosincu i siječnju još je "raznolikija" od srednje temperature zraka - od "manjka" oborine u odnosu na prva dva zimska mjeseca u Gospiću i pogotovo Rijeci, gdje je prosinac bio "vrlo sušan", do uočljivijeg viška, primjerice, u Zagrebu te posebice u Dubrovniku, gdje je u posljednjih 10 godina samo zima 2020./2021. u prve dvije trećine imala veću količinu oborine od postojeće zime.
"Veljača - prevrtača"!?
Prognoze za početak veljače jedinstvene su u dolasku od utorka do nedjelje osjetno toplijeg i vlažnijeg zraka. Stoga će se količina oborine ove zime dodatno povećati, osobito na Jadranu i područjima uz njega.
Prognoze za sljedeće tjedne veljače manje su pouzdane. Moguće je zahladnjenje, ali prema trenutačno najvjerojatnim prognostičkim izračunima - ono ne bi "smjelo" biti tako dugotrajno i intenzivno da srednja tjedna temperatura zraka u razdoblju od 9. do 15. veljače 2026. u većini Hrvatske i bliže okolice bude niža od prosječne za to doba godine. Podjednako djeluje i za ostala dva tjedna veljače pa bi se mogle ostvariti dugoročne prognoze za ovu zimu?!
A i veljača će tada u većini Hrvatske biti manje promjenjiva od siječnja!?
Naravno, riječ je o dugoročnim prognostički izračunima, koji su podložni promjenama, pogotovo u ovo doba globalnog zatopljenja, koje potiče promjene i u globalnoj cirkulaciji zraka.
Proljeće, ljeto...
Stoga s oprezom valja prihvaćati još dugoročnije prognoze, za sljedeće mjesece i sezone, čiji posljednji izračuni, kao i oni stariji, upućuju na povećanu vjerojatnost iznadprosječne srednje sezonske temperature zraka i proljeća i ljeta, pa čak i svih njihovih mjeseci. No, ovise li vaše aktivnosti o vremenu - posebice je nužan oprez tijekom znane i očekivane promjenjivosti proljeća, koja je uzrok i za njegovo manje zagrijavanje od ljeta posljednjih desetljeća.
O sviscu, ali i medvjedu, slavuju, mušici, jazavcu...
Nakon što se u ponedjeljak - mnogima poznatu "Svijećnicu", "Kandeloru", "Kalandoru", "Svitlomarinje", "Prikazanje Gospodinovo u hramu" i "Očišćenje Marijino" - a u svijetu nekima i "Svišćev dan" - u medijima pojavi objava veleznanog svisca Phila iz Punxsutawney-ja, nemojte zaboraviti kako je ta "njegova prognoza" za SAD, ne za cijeli svijet.
Mi smo naše životinjske i stare pučke "prognostičare" znatno manje medijski eksponirali. A mogli bismo...
"Na Svečnicu medved ide z luknje glet:
Če je vuni lepo, se još globle zakopa."
"Koliko dana prije Svijećnice slavuj poje,
toliko poslije mukne, jer studen nastupi."
"Ako na Svijećnicu lete mušice,
poslije ćeš nositi rukavice."
"Ako na Svijećnicu zlo je vrijeme,
tada jazavac iz jame izljeze van jer se ne boji više zime;
ako sunce grije
još veće zima nastupljuje."
