"Ovo je, bez presedana u znanosti, da se u istraživanje ovog novog virusa uključila cijela vojska ljudi i znanstvenika koji se nisu bavili uopće virusima. Shvatili su da i njihove tehnologije mogu pomoći drugim znanstvenicima u traženju 'Ahilove tetive' ovog virusa, što bi pomoglo u dizajniranju novih lijekova", rekao je u "Otvorenom" Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju.
Jonjić kaže da su svi znanstvenici uključeni, neki intenzivnije, neki manje, ali nitko se nije odbio baviti ovim virusom. Ni u sklopu njihovog Centra, kaže, nisu se do sada bavili koronavirusom, ali u ovoj situaciji žele iskoristiti svoja znanja i vještine.
Naglasio je da znanstvenici nemaju granica, nemaju barijera i vjeruje da će razumjeti ovaj virus, u suprotnom, bit će teško otkriti antivirusne lijekove i napraviti dobro cjepivo.
Gordan Lauc, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade RH kaže da je najveće pitanje kod ovog virusa zašto neki ljudi razvijaju tešku bolest, dok drugi nemaju gotovo nikakvih simptoma. Dodao je da to ulazi u domenu personalizirane medicine, oni se time bave i istražuju glikane, biomarkere po kojima se ljudi razlikuju, a različite krvne grupe su različito podložne COVID-19.
"Krvna grupa A ima najveći rizik, 40% je veći rizik", rekao je Lauc pojašnjavajući da kada gledamo po dobi, osobe starije od 70 godina imaju 100 puta veći rizik da će razviti teški oblik bolesti nego mladi ljudi.
Lauc je rekao da pokušavaju naći druge naznake koje bi pomogle da identificiraju ljude koji bi mogli razviti teži oblik bolesti.
"Ovo je jedna vrlo teška i komplicirana bolest s kojom smo se susreli i radi nam velike epidemiološke komplikacije", rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Govorio je o serološkoj studiji provedenoj na građanima RH, ona je pokazala da je 60 do 70% ljudi imalo neke simptome, dok 30 do 40% ljudi nije imalo nikakve simptome. Oni nisu ni znali, pojasnio je, da su se susreli s virusom, a ostvarili su mnoge kontakte tijekom kojih su bili zarazni.
"To je najveći problem ove bolesti - vrlo je širok aspekt osoba koje se nalaze u populaciji ni ne znaju da su zarazne, a zarazne su", rekao je Capak.
Govorio je o raširenosti virusa diljem svijeta, sve više ljudi obolijeva i jako brzo se širi.
Serološko istraživanje je provedeno na 1051 osobi. Oktavija Đaković Rode, pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", pojasnila je što su to uopće serološka istraživanja. Rekla je da se koriste s dva cilja: epidemiološka da se vidi prokuženost i uloga u dijagnostici samih bolesnika. Njezina uloga je procjena stanja bolesnika, a susreli su se sa različitim testovima koji daju različite rezultate u detektiranja prototipa bolesnika. Naglasila je da je kvaliteta testova vrlo raznolika. Zaključak istraživanja je da su imunološki odgovori individualni - pacijenti imaju različite imunosne odgovore.
Prema istraživanjima, imunitet kod izliječenih traje vrlo kratko, oko 3 mjeseca, ali Jonjić ne može točno odgovoriti može li se koronavirus vratiti. Budući da je virus nepoznat, nije poznata, rekao je, dugoročnost imuniteta.
"Imamo kaos, imamo ljude koji ga prebolijevaju i mogu stvoriti imunološki odgovor, a imamo ljude koji ga ne mogu stvoriti", rekao je Jonjić.
Što se tiče dugoročnosti imuniteta, rekao je da ovdje imamo veliki problem s regrutiranjem kvalitetnog imunološkog pamćenja. Smatra da je nezahvalno govoriti o tome kada bi cjepivo moglo biti gotovo.
"Ovaj virus nas je toliko puta iznenadio, ne bi se čudio da on jednog dana postane endemičan i da ga se ne uspijemo tako lako riješiti. To je crna prognoza, vjerujem da neće biti tako, ali ne možemo biti sigurni", rekao je.
"Veliki problem u ovoj situaciji je da smo prije nekoliko mjeseci krenuli od apsolutne nule, nismo znali ništa. Uključile su se tisuće znanstvenih grupa i počele su to istraživati i do danas je objavljeno više od 30.000 znanstvenih radova. Ima boljih, ima lošijih, ima potpuno krivih i mi tek sada pokušavamo shvatiti što smo naučili u posljednjih pola godine", rekao je Lauc u emisiji "Otvoreno".
Smatra da je došlo vrijem da umjesto malih, brzih studija, provodimo velik istraživanja koja će davati konkretne odgovore.
