Vlade brojnih zemalja, očajne u nastojanju da zaustave pandemiju koja je do sada usmrtila više od 900.000 ljudi te nanijela golemu gospodarsku i društvenu štetu, polažu velike nade u cjepivo.
No britanski proizvođač lijekova AstraZeneca prekinuo je ovaj tjedan završnu fazu ispitivanja cjepiva nakon što je jedan sudionik razvio neželjene simptome koji se povezuju s akutnom upalom leđne moždine.
Koliko su znanstvenici uspjeli prodrijeti u mehanizam i ponašanje koronavirusa? Koliko još ima nepoznanica koje priječe učinkovitiju borbu protiv širenja zaraze?
Na ova i druga pitanja u emisiji "Otvoreno" govorili su predsjednik Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti Dragan Primorac, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade Gordan Lauc, pulmolog Saša Srića te Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
- Nije bilo prekida pandemije u Hrvatskoj, bio je pad tog trenda pa smo se malo pogubili, ne samo mi, nego i cijeli svijet. Dobro je da smo se otvorili prema turizmu, trebalo je možda neke stvari riješiti ne preporukama već uredbama ili obvezama, ali bez toga bi vjerojatno došlo do ovoga trenda. On se za sada kontrolira, ali ne bih se usudio prognozirati što će biti za mjesec ili dva dana. Postoje neke zle slutnje da bi se interferencijom i s pojavom gripe ili drugih respiratornih infekcija doći do pogoršanja, moguće je... Ali i možda ne bude tako, ovaj nas je virus već toliko puta iznenadio, ne samo laike već i znanstvenike. Moramo se pridržavati mjera kao što većina dobronamjernih ljudi govori. Ja se bojim da ćemo kroz ovo prolaziti možda još dvije ili više godina, stoga se svi skupa moramo naučiti živjeti što komotnije, no moramo se barem privremeno riješiti nekih navika, ističe na početku Stipan Jonjić.
Danas vidimo da Španjolska ili Francuska imaju puno više slučajeva nego u proljeće, ali da je smrtnost znatno manja.
- Bilo bi važnije fokusirati se na ljude koji su stvarno bolesni, a oni koji su uspjeli virus zadržati u nosu svojim mehanizma obrane, njih ne treba proglašavati bolesnima. Imaju malu količinu i nisu opasni za druge, ističe Gordan Lauc.
Dragan Primorac ističe da se podcjenjuje snaga našeg imunosnog sustava, a koja je golema.
- U jednom danu udahnemo od 100 tisuća do milijun različitih mikroorganizama. Koliko se često razbolimo? Iznimno rijetko u odnosu na ono što udišemo, ističe.
Pulmolog Saša Srića komentirao je kakva je situacija s oboljelima u hrvatskim bolnicama.
- Nećemo širiti paniku, ali situacije je ozbiljna. Jedan izvjestan broj pacijenata su srednje teški ili teški pacijenti. Ono što nas najviše zabrinjava jest da od 24.8. pa naovamo, broj pacijenata koji su hospitalizirani, povećao se za 100%. Imali smo 12 pacijenata, a danas od 24 do 27 koji su na respiratoru. To nas u ovom trenutku stavlja i situaciju te se postavlja pitanje hoće li zdravstveni sustav izdržati, ističe Saša Srića.
Jesmo li trebali otvoriti granice tijekom ljeta?
- To je zapravo bila kolektivna želja većine pučanstva u svijetu. Mislim da je trebalo otvoriti, iskoristiti obiteljski turizam. No masovni svatovi, barovi, to se pokazalo kao slabe točke... Bez zaključavanja klasičnog, nema potpune prevencije. Mi moramo naučiti živjeti, ići u škole, na posao, čuvati starije i bolnice, smatra Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Gordan Lauc komentirao je Festival slobode te druge prosvjede koji se javljaju u svijetu.
- U situaciji kada imamo globalnu pandemiju, ljudi su zabrinuti, ne razumiju što se događa. Kada nekome nešto zabranjujete ili naređujete, uvijek će biti dio ljudi koji to ne mogu prihvatiti. Žao mi je da jedan relativno minorni nekomfor kao što je maska, postaje predmet tako žučnih rasprava. Ta maska ne štiti mene već druge, tim činom pokazujemo svoju odgovornost i da nam je stalo do drugih ljudi.
Odjeknula je vijest da je prekinut razvoj cjepiva, a radi se o cjepivu tvrtke AstraZenece.
- Cjepiva nisu samo neposredni učinak na samu bolest, već sve ono što je upakirano. Cjepivo je izazvalo upalno oštećenje moždine i to je prirodno da se u takvim situacijama proces zaustavi, da se analizira, da se pogleda što je razlog. To je randomizirana studija, u 10 ili 30 tisuća ljudi ta je osoba mogla to dobiti neovisno o cjepivu. Nije lako napraviti cjepivo. Ono se ne radi preko noći, osobno ne mislim da je ovo što se dogodilo veliki problem. Više se bojim hoće li cjepiva izazivati kontraučinak. Za sada niti jedno cjepivo koje je došlo u treću fazu nema takve nuspojave, što je dobra vijest. Postoje doduše neke indicije i da sam koronavirus nije samo respiratorna bolest i da dolazi do moždanih stanica. Mi nedovoljno poznajemo biologiju i patogenezu ovoga virusa. Mi sada imamo 180 cjepiva koja zapravo imaju podjednaku šansu da uspiju, dodaje Jonjić.
- Jedna dobra vijest. Kada pogledamo što se događa sa SARS-CoV-2 virusom iz 2003. Oni koji su oboljeli, i dalje imaju prisutnost memorijske imunosti, što je izvrsna vijest za ovu obitelj koronavirusa. Mislim da je žurba neopravdana vezano uz cjepivo, može dovesti do problema. Važno je da imamo sigurno cjepivo jer ako će cjepiva raditi probleme, onda ćete imati i veliko nepovjerenje ljudi, a to je temeljni problem kojega se moramo čuvati, ističe Dragan Primorac.
Saša Srića poziva ljude da se cijepe protiv gripe jer kombinacija gripe i Covida može dovesti do smrtnih ishoda.
- AstraZeneca zbog ovoga što su uočili potencijalni problem, oni će izgubiti stotine ili milijardu eura, ali će radije to napraviti nego izaći s cjepivom koje nije sigurno. To je potpuno suprotno od Rusije i Kine gdje su cjepiva odobrena za upotrebu bez provođenja velikih kliničkih studija. Ako jednog dana u zapadnom sustavu cjepivo bude registrirano, mislim da s tim danom možemo cjepivo smatrati sigurnim. Ovo je izvrstan primjer da vidimo koliko se farmaceutska industrija trudi napraviti cjepiva najboljima, dodaje Gordan Lauc za HRT.
