S dolaskom proljeća započinje i razdoblje kada hrvatskim šumama vladaju gusjenice borovog prelca. Ovaj moljac, poznat i kao borov četnjak, predstavlja ozbiljnu prijetnju borovima jer njegove gusjenice uništavaju iglice, stvaraju svilena gnijezda i kreću se u karakterističnim povorkama po tlu. Njegova prisutnost može uzrokovati značajne gubitke u borovim šumama, koji dosežu i do 30%. Naziv "borov četnjak" (Thaumetopoea pityocampa) potječe od njegove navike kretanja u skupinama, dok znanstveno ime kombinira grčke i latinske riječi, što bi u slobodnom prijevodu značilo "začuđujuća borova gusjenica".
Borov prelac ima brojne prirodne neprijatelje: od mikroorganizama poput virusa, bakterija i gljivica do raznih životinja i čovjeka. Njegova jaja postaju plijen šumskih mrava, parazitskih osa i ravnokrilaca, dok gusjenice love trčci gusjeničari, bogomoljke i parazitske ose. Trčci gusjeničari su posebno učinkoviti jer u probavnom sustavu nose virus koji je smrtonosan za gusjenice. Kukuljice, koje se nalaze u tlu, pronalaze ličinke velikog gusjeničara, a odrasli moljci često postaju plijen šišmiša.
Zaštitni mehanizam? Dlačice opasne za ljude i životinje
Kako bi se obranile od brojnih prijetnji, gusjenice borovog prelca razvile su snažan obrambeni mehanizam – otrovne dlačice. One su tanke, lomljive i nazubljene poput harpuna, a sadrže protein thaumetopoein koji može izazvati jake alergijske reakcije. Kontakt s gusjenicama ili čak samo boravak u njihovoj blizini može rezultirati osipom, svrbežom, konjunktivitisom, problemima s disanjem, pa čak i anafilaktičkim šokom. Opasnost ne prestaje ni nakon što gusjenice uginu, jer njihove dlačice ostaju toksične.
Gusjenice se kreću u dugačkim povorkama dok traže mjesto za kukuljenje, a ponekad ih u igri ili iz znatiželje dotaknu psi. Zbog toga može doći do ozbiljnih reakcija – oticanja njuške, svrbeža, zatvaranja očiju, pa čak i nekroze dijelova jezika. U ekstremnim slučajevima, može doći do začepljenja krvnih žila i fatalnog ishoda.
Najbolji način zaštite pasa je izbjegavanje područja gdje se nalaze ove gusjenice.
Suzbijanje borovog prelca
Borov prelac je jedinstvena vrsta jer se njegove gusjenice razvijaju tijekom zime, što je rijetkost među moljcima. Također, neobično je njihovo skupljanje u kolonije, što dodatno otežava suzbijanje ovog štetnika. S obzirom na njegovu opasnost za šume, ljude i životinje, važno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se kontrolirao njegov broj i spriječile štete.
Najbolje vrijeme za suzbijanje ovog štetnika je faza između izlijeganja iz jaja i formiranja zimskih gnijezda. Učinkoviti načini borbe uključuju korištenje bioinsekticida koji cilja mlade gusjenice; uklanjanje i spaljivanje zimskih gnijezda; feromonske klopke za praćenje populacije i hvatanje odraslih moljaca; kao i sadnja raznovrsnih biljnih vrsta i stvaranje mješovitih šuma kako bi se potaknulo prisustvo prirodnih neprijatelja borovog prelca.
Jedan od uspješnih pokusa proveden je s velikim gusjeničarom, koji dnevno pojede ili ozlijedi velik broj gusjenica, čime se smanjuje njihova populacija.
