U razdoblju od veljače do travnja, a nekad i duže, po hrvatskim šumama – a ovdje je riječ o šumama u Dalmatinskoj zagori, vladaju gusjenice borovog prelca. Na licu mjesta, uz cestu koja ide od Muća do Zlopolja, na više smo se mjesta osobno uvjerili u raširenost borovog prelca.
Kad se na proljeće gusjenice izlegu zajednički ispredu među granama drveća veliki zapredak (kokon) što je zaštita kukuljice koju isprede ličinka od svilenih niti. Danju se u njemu zaklanjaju a noću odlaze brstiti lišće u dugačkoj koloni. U zoru se vraćaju u svoje sklonište.
Dlakave gusjenice koje se kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara su samo razvojni oblik ovog inače dosta neuglednog leptira. Leptir radi gnijezda na borovima, iz kojih se legu gusjenice koje se onda spuštaju na tlo i formiraju kolone prije nego što će se zakukuljiti.
Prirodni neprijatelj ovog leptira su kukavice. Gusjenice mogu ostati u gnijezdu i po nekoliko godina jer čekaju povoljne klimatske prilike, pa tada krenu silaziti s borova. Uglavnom, radi se o masovnoj pojavi.
Razvijena obrana od predatora
Gusjenice potraže rahlu zemlju u koju se zakopaju i pretvore u leptira koji će ponovno naseliti borove… Gusjenice borovog prelca, spomenimo, hrane se borovim iglicama zbog čega dolazi do uništenja samog stabla kojemu je, da bi se obnovilo, potrebno i po nekoliko mjeseci pri čemu gubi snagu, rast i debljinu.
Gusjenice imaju razvijenu obranu od predatora. To su njihove dlačice koje sadrže otrovnu supstancu. U šumi u kojoj ima gusjenica zrak je pun dlačica od kojih se upali koža i sluznica usta, nosa i očiju ljudima i životinjama.
I zbog toga je borov prelac štetan i za ljude, ali i za kućne ljubimce. Tijekom ljeta ponekad su učestale alergijske reakcije na koži na koje se ne pomišlja tijekom cijele godine, ali su učestalije tijekom ljeta kao što su alergije na gusjenice. Posebna vrsta gusjenica uzrokuje alergije na koži ako se boravi u borovim šumama.
– Vidi se da se zimzelena šuma ovdje ne čisti od borovog prelca (kao primjerice i na dijelu Paga i u drugim dijelovima Dalmacije, op.a.). Pa, tko će odlaziti u ove zaselke, ovdje nema više ljudi, koga briga za borov prelac. Sami vidite da ovdje ima sve manje borova i zimzelene šume, jer su gusjenice borovog prelca već sve počele tamaniti – kazala nam je jedna stanovnica Muća (podaci poznati redakciji).
Uništit će svu šumu
I zaista, uz cestu koja vodi od Neorića, preko Bidnića do Donjeg Muća, na više stabala vidjeli smo legla borovog prelca, iz kojih će se uskoro izleći gusjenice. I uništiti preostale borove, na ovom potezu u podnožju Svilaje. Treba kazati da borov prelac još nije zahvatio ni Pribude ni Veliku Milešinu, ali i to je samo pitanje dana.
Temperature zraka koje su se krajem ove veljače penjale do čak 16 stupnjeva u Zagori potpuno su zbunile prirodu. Možda najveće iznenađenje je pojava gusjenica borovog prelca već krajem siječnja.
Primjetit ćete ih po kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara. Nakon što se par godina samo pričalo o famoznom potkornjaku na splitskom Marjanu, u Zagori se raširio borov prelac.
Stručnjaci za šume iz Savjetodavne službe Split već su više puta kazali kako je štetnik borov prelac zapravo vrsta leptira. Leptir radi gnijezda na borovima, iz kojih se legu gusjenice koje se ona spuštaju na tlo i formiraju kolone, prije nego što će se zakukuljiti.
– No, gusjenice se ne smije dirati rukama, jer imaju određene tvari koje mogu izazvati alergijske reakcije, odnosno crvenilo i svrbež. Njih će uvijek biti, u ciklusima jače ili slabije. Vlasnici šume dužni su voditi brigu o zaštiti – kazao je još u svibnju 2015. godine Tomislav Dilber, viši stručni savjetnik za šume iz Savjetodavne službe Split.
Ali, u podnožju Svilaje borov prelac počeo se nekontrolirano širiti, pritom uništivši velik dio zimzelenih šuma, ne samo bor, nego i jelu, te smreku… Ako ne vjerujete, pođite od Muća prema Bračeviću, Ogorju i Velikoj i Maloj Milešini – i uvjerite se.
