Sada kada smo dobili vašu pozornost, odmah ćemo naglasiti da pojava nije ni osobito rijetka, još manje neobična, ali je uvijek atraktivna.
Tijekom utorka nebo nad Dalmacijom prekrivali su tanki, prozirni oblaci - cirusi i cirostratusi. Ovakvi oblaci nalaze se visoko u troposferi, na visinama od oko 10 kilometara. Sastoje se isključivo od kristalića leda jer su tamo temperature vrlo niske, spuštaju se do -90°C.
Ponekad se na ovim oblacima, osobito kada je Sunce niže na horizontu, dogodi lom svjetlosti na kristalićima leda od kojih se sastoje ovi oblaci pa se javi optički fenomen koji se zove halo. To su oni poznati tanki prstenovi oko Sunca ili Mjeseca, najčešće polumjera 22°, ali i brojni rjeđi fenomeni. Za razliku od duge, ove pojave nastaju lomom i refleksijom svjetlosti na sitnim kristalićima leda visoko u troposferi.
Pasunce ili lažno Sunce
Tako nastaju i pasunca ili lažna Sunca, sjajne i ponekad raznobojne mrlje svjetlosti koje se mogu vidjeti lijevo i desno od Sunca, obično kada na nebu ima visokih oblaka. Najlakše ih je vidjeti kada je Sunce nisko na nebu.
Dakle, možete biti mirni, nije u pitanju tajanstvena supstanca od koje ćete promijeniti spol ili oboljeti, radi o 100-postotnoj prirodnoj pojavi.
Za komentar današnjih pojava na nebu pitali smo Marka Posaveca, člana Crometeo tima i dobrog poznavatelja astronomskih i optičkih pojava na nebu.
- Na većini fotografija može se vidjeti obični halo, polumjera 22° s pasuncima lijevo i desno. Sjajniji dio iznad Sunca je vjerojatno komadić gornjeg tangentnog luka.
Na ostalim fotografijama može se vidjeti cirkumzenitalni luk, "naopaka duga". Mnogi tvrde da je to najljepša od svih takvih pojava. Mehanizam njegovog nastanka sličan je poznatijem halou (prstenu oko Sunca) i vrlo različit od mehanizma nastanka duge; dok potonja nastaje refrakcijom svjetlosti na kapljicama vode, halo i slične pojave nastaju lomom svjetlosti na kristalićima leda - kazao nam je Posavec.
U ljepotu današnjih pojava iznad Hvara, Omiša i Makarske uvjerite se u priloženoj fotogaleriji.
