Najveći rast troškova bilježi stavka liječenja covid-pozitivnih pacijenata, koja je sad veća od milijarde kuna. Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a, rekao je za Jutarnji list kako ti podaci ne čude jer, prema njihovim izračunima, samo jedan dan liječenja u prosjeku stoji šest tisuća kuna po pacijentu.
'Naravno, nije ista stvar je li netko na respiratoru ili ne, ali generalno, troškovi liječenja su golemi i ako se ne cijepimo dovoljno i ako se bolnice opet budu punile, možemo očekivati velike troškove', kaže Vukelić.
Od prosinca do sredine siječnja trošak je narastao s 204 na 450 milijuna kuna, a od travnja do srpnja za još 310 milijuna kuna. Vukelića to ne čudi jer, kaže, ti su mjeseci bili najgori, na naplatu je dolazilo razdoblje u kojem je najviše pacijenata završavalo u bolnicama.
Šef HZZO-a Vukelić upozorava da 2,2 milijarde troškova koje HZZO redovito prati nisu svi covid-troškovi zdravstva, nego samo oni vezani za tri temeljne stavke: liječenje, bolovanja i testiranje.
Jedna od primjetnijih razlika tijekom promatranih mjeseci je omjer troškova za testiranje i liječenje. U prosincu je trošak testiranja bio gotovo 60 posto veći od troška liječenja, a danas je trošak liječenja veći od troška testiranja.
Važna stavka je i cijena testova. Naime, cijene testova su bitno niže nego što su bile na početku epidemije. Vukelić podsjeća da je cijena PCR testa na početku bila oko 1500 kuna po osobi, a sad iznosi 382,92 kune, zbog čega u jednakom omjeru pada trošak te stavke. Pale su i cijene brzih antigenskih testova koje sad HZZO plaća 107,89 kuna. Također, HZZO plaća i serološko testiranje u iznosu od 121,30 kuna po testu.
Ako se gleda po valovima, onaj prvi, od veljače do rujna 2020., u kojem je bilo najmanje zaraženih, za HZZO je bio najjeftiniji i stajao je 258,200.823 kune. Kad se gleda po stavkama, najveći je iznos potrošen na testiranja, i to 200 milijuna 154 tisuće i 907 kuna. Za liječenje bolesnika izdvojeno je tek 33,6 milijuna kuna, dok je za bolest i izolaciju potrošeno 24,4 milijuna, piše Jutarnji list.
Drugi val, koji je trajao do kraja siječnja (podaci do 22. siječnja), stajao je više od 1,2 milijarde kuna. I tad je najveći izdatak bio za testiranje, i to više od 674 milijuna kuna, a slijede liječenje oboljelih, na koje je potrošeno više od 450 milijuna te naknade za bolovanja i izolacije u iznosu od 115 milijuna kuna.
Treći je val stajao milijardu kuna. S obzirom na covid-krizu, koja je počela u trenutku kad je proračun HZZO-a već bio donesen, Ministarstvo financija je HZZO-u dalo posudbu od oko dvije milijarde kuna za pokrivanje troškova. HZZO se obvezao vratiti novac u ratama tako da su u 2020. godini već vratili 400 milijuna kuna, a ove godine 300 milijuna kuna.
