U Saloni je održan Mali simpozij. Sve je počelo prije mnogo godina kad je muzejska pedagoginja Arheološkog muzeja u Zagrebu, Mila Škarić, odlučila upoznati djecu sa svijetom odraslih i pokazati im kako to izgleda kad se ide na nekakav kongres ili simpozij.
"Najvažnije je bilo da shvate kako se obrađuje jedna tema, kako se vrši istraživanje i prezentira naučeno", rekla je Škarić.
Prvi Mali simpozij na splitskom području je održan 2019. godine. Organizirala ga je suautorica programa Ema Višić Ljubić, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Splitu. Simpozij je održan pod nazivom 'Martyres Salonitani'. Namjera je bila da se organizira svake godine, ali je korona sve zaustavila. Nakon četiri godine, Ema Višić Ljubić je ponovo organizirala, drugi po redu, Mali simpozij "Martyres Salonitani". Simpozij je održan u Tusculumu na Manastirinama, a sudionici su bili učenici OŠ Mertojak iz Splita i OŠ V. Paraća iz Solina.
Program je započeo svetom misom za salonitanske mučenike koja je održana na prostoru gdje su salonitanski mučenici živjeli svoju vjeru te gdje su pogubljeni i sahranjeni. Nakon registracije i preuzimanja akreditacija, male izlagače je pozdravio Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu.
"Vi ste naši nasljednici i ovo je pravi put da jednog dana nastavite naš rad", rekao je Jurčević. Ema Višić Ljubić je o istaknula važnost suradnje splitskih i solinskih škola. Nasljeđe Salone kao kršćanskog grada povezano je s današnjim Splitom koji je baštinik salonitanskog kršćanstva, a salonitanski mučenici sveti Dujam i sv. Anastazije su zaštitnik i suzaštitnik grada Splita.
Mali izlagači su svoje zadatke shvatili ozbiljno. I uz pomoć svojih mentorica su ih uspješno odradili poštujući sva pravila izrade stručne prezentacije i predstavljanja rada. Bili su toliko temeljiti da smo i mi veliki imali što od njih naučiti. Josipa Škiljo i Sara Vidović iz OŠ V. Paraća iz Solina su govorile o počecima kršćanstava u Saloni. Prvi izvori su bili martirologiji i nadgrobni natpisi sa starokršćanskih groblja. U prezentaciji su istaknule III. stoljeće u kojem se razvila kršćanska zajednica. Salona je imala i svog biskupa Venancija, čiji je nasljednik bio biskup Dujam.
Iz solinske škole su bile i Lana Palada i Marta Škiljo koje su pripremile prezentaciju o salonitanskim starokršćanskim grobljanskim bazilikama. Ruševine najstarije bazilike iz sredine IV. stoljeća koja je podignuta nad grobovima salonitanskih mučenika se nalaze na Kapljuču. Na Marusincu su se nalazile dvije bazilike, a u mauzoleju je bio smješten sarkofag s tijelom sv. Anastazija. U prezentaciji su naglašene Manastirine kao najznačajniji starokršćanski kompleks jer je tu bio pokopan salonitanski biskup i mučenik sv. Dujam. Prikaz lika Dobrog pastira na spomenicima u Saloni je bila tema prezentacije koju su izradile Ana Kušeta, Luisa Trevižan i Katia Vidošević iz OŠ Mertojak. Prvi kršćanski umjetnički prikazi bili jednostavni, jer su kršćani skrivali svoj identitet. Lik Dobrog pastira je bio čest je i omiljen prikaz ranokršćanske umjetnosti koji upućuje na Spasitelja i spašenog - pastira i ovce. Zanimljivo je da lik Dobrog pastira vuče svoje podrijetlo od antičkog Hermesa.
Noa Ibrahimpašić, Pjero Orlandini i Lara Đonović iz OŠ Mertojak su pripremili sve o Sudamji i štovanju sv. Dujma u Splitu. Noa i Pjero su posjetili lokalitete koje spominju i u prezentaciju su stavili svoje fotografije. Lara je pričala o običajima vezanim uz Sudamju pa smo doznali kako je u Splitskom statutu iz 1312. g. zapisano kako se za vrijeme Sudamje "svatko mora suzdržavati od svakoga teškog napora i rada, te svih težačkih poslova, osim onih poslova koji su neodgodivi". Potrebno je još spomenuti i splitske učenice Anu Kušetu i Katju Vidošević koje su pročitale pjesmu Mile Škarić "Povijest Salone u laganom stihu", solinske učenice Paulu Barišić, Paulu Bašić i Ema Mađor-Božinović koje su napisale pjesmu 'Salona - kameni grad' te Vanu Jurec iz GŠ Silvije Bombardelli koja je u glazbenom predahu nastupila na klarinetu.
Mali simpozij je imao formu stručnog skupa po uzoru na I. kongres za starokršćansku arheologiju koji se održao u Splitu i Solinu 1894. godine na poticaj don Frane Bulića. Stoga je bilo za očekivati da se na kraju pojavi i sam don Frane, kojeg sjajno oživljava Nino Švonja, kustos epigrafičke zbirke Arheološkog muzeja. Zahvalio je svim sudionicima i rekao: "Vidim da ste na dobrom putu da nastavite moj rad i da je Salona u sigurnim rukama".
Nije mogao biti bolji završetak jednog simpozija, malog po godinama sudionika, ali velikog po njihovoj ozbiljnosti i zalaganju.
