Uoči obilježavanja 50. godina zaštite prirode otoka Visa, Hrvatski ronilački savez, Javna ustanova More i Krš, Nautički centar Komiža d.o.o. i Ronilački klub Crveno jezero uz logističku potporu Ronilačkog kluba Calypso i Ronilačkog centra B-24 proteklog su vikenda organizirali Kup u podvodnoj fotografiji Antun Gavranić na najudaljenijoj lokaciji ikada, otoku Biševu.
Ove godine se obilježava 50. godina proglašenja zaštite nad Medvidinom špiljom, Zelenom špiljom i otokom Ravnikom, te Stinivom. Ovi biseri prirode nalaze se svi na otoku Visu pa je tom prigodom Javna ustanova More i krš inicirala obilježavanje proglašenja kroz organizaciju Kupa u podvodnoj fotografiji Antun Gavranić čija je svrha promovirati ljepote i očuvanje podvodnog svijeta otoka Visa. Na natjecanju su sudjelovali vrhunski fotografi s prostora Republike Hrvatske i susjednih država.
Državni kup u podvodnoj fotografiji ima dugu tradiciju od čak 40 godina. Nakon smrti zaljubljenika jadranskih dubina i ronjenja te vrsnog fotografa Antuna Gavranića 2002. godine, kup s ponosom nosi njegovo ime. Kup Antun Gavranić otvorenog je tipa i u njemu mogu sudjelovati ronioci svih ronilačkih federacija registriranih u Hrvatskoj i inozemstvu. Također kup je uvršten u bodovanje za izbor članova državne reprezentacije u podvodnoj fotografiji. Fotografije snimljene u akvatoriju otoka Biševa će poslužiti za uređenje budućeg Posjetiteljskog centra Modra špilja – Biševo kojeg su Grad Komiža i Javna ustanova MORE I KRŠ kandidirali za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Na području otoka Visa nalazi se čak sedam zaštićenih područja, dok su kopneni i morski prostor dio Europske ekološke mreže Natura 2000 s ciljem očuvanja posidonije, koraligena, morskih i kopnenih špilja, pješčanih plaža, dobrog dupina, mnogih ptičjih vrsta od kojih ističemo Eleonorinog sokola, te kopnene mediteranske vegetacije. Zbog prirodnih obilježja, pregršt potopljenih atrakcija, mirnih uvala i atraktivnih morskih špilja otok Vis destinacija je posebnih oblika turizma stoga je bitno promovirati očuvanje prirode kroz uvođenje organiziranih posjeta zaštićenim područjima.
Pobjedničke fotografije možete pogledati ovdje:
Jelena Kurtović, oceanografkinja u Javnoj ustanovi, opisala nam je detalje uzbudljivog događaja na Biševu:
- Fotografski Kup je bio vrlo uspješan, nastupilo je 19 natjecatelja, a bila su prisutna i 4 modela koji su ronili u akvatorija Biševa i to u blizini Modre i Medvjedine špilje. Ove godine Javna ustanova obilježava 50 godine zaštite Medvjedine špilje, uvale Stinive, otoka Ravnika i Zelene špilje na njenu, pa je tim povodom i organiziran Kup u podvodnoj fotografiji.
Krenuli smo s programom oko 8 sati ujutro s logistikom. U početku smo napravili službeno otvaranje samog događaja gdje su ravnatelj ustanove Ivan Gabelica i predsjednik Ronilačkog saveza Kamilo Čuljak. Oni su pozdravili natjecatelje i uputili ih u proceduru natjecanja. Raspodijelili smo svu opremu po brodovima, a to su bila plovila Nautičkog centra Komiža, RC B24, RC Kalipso.
Oko 10 sati isplovili smo iz Komiže prema Biševu. Samo natjecanje je krenulo oko 10:30. Prvi zaron je bio organiziran u blizini Modre špilje, na predjelu uvale Mezoporat. Natjecatelji su se pored rta Kobila raspodijelili prema vlastitim željama. Nakon prvog zarona uslijedila je pauza sa zajedničkim fotografiranjem, a onda smo krenuli na drugu lokaciju koja je na samom jugu Biševa ispred Medvjedine špilje. Tamo je napravljen drugi zaron. Svi su natjecatelji izrazito impresionirani podmorjem Biševa.
Oceanografkinja nam je otkrila kako će se upotrijebiti snimljene fotografije...
Logistički je bilo jako zahtjevno organizirati ovaj fotografski kup. Prvi put se ovakvo natjecanje u podvodnoj fotografiji održava na udaljenom otoku. Ljudi su nas nakon svega zvali i pohvalili vrhunsku organizaciju događaja. Dogovoreno je da ćemo snimljene fotografije ubuduće koristiti za promocije očuvanja podmorja pa već planiramo putujuće izložbe i slične događaje. Svakako će JU More i krš biti u kontaktu s natjecateljima da bi eventualno obogatili fotografski fond s vrstama koje nisu fotografirane proteklog vikenda, a sve u svrhu edukacije djece diljem županije.
Mislim da su ovakva druženja na atipičnim lokacijama bitna jer podižu vrijednost destinacija, u ovom slučaju udaljenih otoka. Svi bi morali organizirati više ovakvih događaja. Lokalnom stanovništvu treba dati priliku, a oni su svi redom bili zadovoljni. Primjerice, u organizaciji nam je bio Nautički centar Komiže. Oni su pomogli financijski i logistički - hranom za sudionike i brodovima. U vrijeme fotografiranja bila je zatvorena Modra špilja čime su pokazali da im nije bitno samo zarađivati od špilje, nego da se radi na očuvanju špilje i podmorja oko nje. Ronilački centar B24 surađivao je sa svojim plovilima, a ugostili su natjecatelje prije samog događanja.
Upitali smo je li preostalih 12 stanovnika Biševa pratilo fotografsko natjecanje?
- Broj se čak smanjio. U Mezoportu su nas dočekali neki Biševljani i Komižani. Rečeno nam je da Biševo sada ima 9 stalnih stanovnika jer se jedan par nedavno iselio. On mi je pričao o znamenitostima otoka i podvodnom svijetu Biševa jer čovjek roni tamo svakodnevnom. Pričao je o tome kako je podmorje bitno i kako se puno od ribarske tradicije otoka izgubljeno. Također je naglasio kako često viđa morsku kornjaču, a to mi je kao morskom biologu bilo zanimljivo čuti.
Biševo je po pitanju biološke raznolikosti zanimljivo jer su nalazi strogo zaštićenih vrsta česti. Neću precizirati koji da ne bi slučajno došlo do krivolova, ali mogu istaknuti neke kojima to ne prijeti, a to su dobri dupin, a i glavata želva, morska kornjača, a tu su još koralji, žuta gorgonija. Crni koralj se može naći na području viškog arhipelaga koji je, koliko znam, izrazito rijedak nalaz u našem dijelu Jadrana.
Pitali smo ugrožava li omasovljenje biševskom turizma eko sustavu otoka?
- Biševo je prije svjetskih ratova brojio 300-tinjak stanovnika. Danas je to gotovo depopulirano područje. Napuštene su kuće i mnoga polja. Iako dosta Komižana i dalje putuje na Biševo obrađivati vinograde, dosta tih polja je zapušteno. Katastrofalni požar 2003. godine dobrim je dijelom rezultat te zapuštenosti. Napuštenost otoka je najveća prijetnja Biševu. Naći sklad između turizma i lokalnog stanovništva je krucijalno. To je jako teško i na tome treba raditi svi. Modra špilja je fenomen koji sam po sebi generira masovni turizam. Ona je ispromovirana u cijeloj Dalmaciji i brzi brodovi koji prevoze posjetitelje dolaze s područja čitave Dalmacije, ne samo s Visa. Treba se poraditi na tome da se posjetitelji ne zadržavaju samo na Modroj špilji i u Mezoportu, nego da cirkuliraju prostorom Biševa i Visa. Kada plovilo dođe na otok, posjet Modroj špilji je samo dio dana jednog gosta. Treba poraditi na tome da se naprave cjeloviti programi koji će sadržajno zadovoljiti posjetitelje.
Mi ćemo kroz europski projekt težak 27 milijuna kuna, koji je sada u fazi administrativne provjere, raditi upravo na tome. Dakle, neće to biti samo infrastrukturni projekt kojim će se urediti Posjetiteljski centar, staze, obalne bitnice koje će se osvijetliti, već se raditi programi posjećivanja, edukativni materijali, radit će se interaktivne web aplikacije za nautičare i ostale popratne aktivnosti kako bi se radilo na održivom razvoju Biševa.
Subota je bila podređena fotografiranju na Biševu, a Javna je ustanova u nedjelju posjetila još jedan naš udaljeni otok - biser, Svetog Andriju.
- Moje kolege koje se inače bave monitoringom eleonorinog sokola, koji je također strogo zaštićena vrsta, iskoristili su prigodu isplovljavanja našeg broda i obilježavanja prirode da uzmu kamere koje su bilježila prisutnost i gniježđenje eleonorinog sokola na Sv. Andriji. Radi se o dugoročnom projektu Javne ustanove koji se već provodi 20 godina i koji je bio prezentiran sudionicima Kupa u podvodnoj fotografiji kao jedan od bitnih projekata Javne ustanove.
Za kraj, jedno "drugačije" pitanje. Je li na Visu bilo gužve zbog snimanja filma "Mamma mia"?
- Čim smo uplovili u Komižu, dočekao nas je spektakularan prizor gumenjaka koji je bio u službi snimanja filma. Komiža je zahvaljujući snimanju ovog filma dosta produžila svoju sezonu. Doduše, nismo vidjeli Piercea Brosnana jer se očito bolje skriva nego strogo zaštićena vrsta.
