U izvješću stoji kako, prema globalnim standardima, većina ljudi u EU-u ima relativno visok životni standard zahvaljujući visokim razinama dohodaka i bogatstva te mreži sustava socijalne zaštite.
No više od petine stanovništva Unije - 93,3 milijuna ljudi od ukupno 443 milijuna - u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti. A od 243 europske statističke regije (NUTS 2) čiji podaci su bili dostupni Eurostatu, u 93 je stopa rizika od siromaštva veća od prosjeka EU-a koja iznosi 21 posto.
Najsiromašnija regija EU-a nije u Europi
Najvišu stopu bilježi Francuska Gvajana, francuski prekomorski departman u Južnoj Americi, gdje je stopa siromaštva čak 59,5 posto. To je ujedno jedina regija EU-a u kojoj je više od polovice stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Odmah iza Francuske Gvajane je južnotalijanska regija Kalabrija gdje je 48,8 posto stanovnika izloženo riziku od siromaštva.
Uz spomenute dvije, među pet regija s najvećom stopom rizika od siromaštva još su talijanska Kampanija čije je središte Napulj (43,5 posto) te dvije španjolske enklave na sjeveru Afrike - Melilla (44,5 posto) i Ceuta (42,2 posto), piše N1.
Panonska Hrvatska među siromašnijima
Među 93 statističke regije u EU s iznadprosječnom stopom rizika od siromaštva nalazi se i Panonska Hrvatska u kojoj je, prema Eurostatu, 31 posto stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U odnosu na izvješće Eurostata za 2021. godinu, stopa siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj porasla je s tadašnjih 28,6 na sadašnjih 31 posto.
Inače, kao statistička regija EU-a Panonska Hrvatska obuhvaća sedam županija: Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.
Od preostale tri statističke regija u Hrvatskoj Jadranska Hrvatska ima neznatno višu stopu rizika od siromaštva od prosjeka EU-a (22,9 posto), ali se u podjeli svrstava u skupinu koja zahvaća i one ispod prosjeka (19,5 - 25 posto). Sjeverna Hrvatska ima stopu 18,3 posto, a Grad Zagreb 11,1 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) čak 20 posto Hrvata živi u riziku od siromaštva, a ta stopa raste već treću godinu zaredom
Zagreb bolji od Bruxellesa
Štoviše, Zagreb se po tom kriteriju nalazi među 26 regija s najnižim stopama rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, manjima od 12,5 posto.
Uz Zagreb u toj je skupini sedam regija sjeverne i središnje Italije, uključujući autonomnu pokrajinu Bolzano koja ima najnižu stopu siromaštva u EU - 6,6 posto. Nadalje, u istom društvu je i šest od ukupno osam regija u Češkoj, po tri regije u Austriji i Belgiji, dvije regije u Poljskoj (uključujući onu u kojoj je Varšava), regije glavnih gradova Rumunjske, Slovenije i Slovačke - Bukurešta, Ljubljane i Bratislave te regija Srednje Podunavlje na sjeverozapadu Mađarske.
S druge strane, od 25 regija s najvišim stopama siromaštva pet ih je u Grčkoj, po četiri u Bugarskoj, Italiji i Španjolskoj, po tri Francuskoj i Rumunjskoj, a uz njih su, možda neočekivano, i regije Bruxellesa u Belgiji i Bremena u Njemačkoj.
Znatno povećani životni troškovi u EU
Ovo je izvješće pokazalo kako se u zemljama istoka EU-a, uključujući i Hrvatsku, ljudi u glavnim gradovima tih zemalja općenito suočavaju s manjim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti u usporedbi s onima koji žive u ostalim dijelovima tih zemalja. Za primjer se navodi glavni grad Rumunjske Bukurešt gdje je stopa rizika od siromaštva 12 posto, odnosno 2,3 posto niža nego u ostalim dijelovima te zemlje.
"Sličan obrazac uočen je u Slovačkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj gdje je nacionalna stopa bila najmanje 50 posto veća nego u glavnom gradu", stoji u objašnjenju izvješća Eurostata.
Kao jedan od razloga većeg rizika od siromaštva na razini cijele EU navodi se znatno povećanje životnih troškova.
"Neki od najbržih porasta cijena zabilježeni su za hranu i energente. Poskupljenje tih roba često nesrazmjerno utječe na najsiromašnije pojedince u društvu, jer oni imaju tendenciju izdvajati veći dio svog raspoloživog dohotka za te osnovne robe. Godišnja stopa inflacije u EU porasla je s 0,7 posto u 2020. na 9,2 posto do 2022. godine da bi u 2023. pala na 6,4 posto, a zatim lani na 2,6 posto", piše u izvješću Eurostata.
