OBIŠLI SMO PITUNTIUM (1) “Razvoj Podstrane se ne smije bazirati samo na turizmu. Nekoć poznata poljoprivreda gotovo ne postoji”

Donosimo prvi dio velike reportaže iz Podstrane koja je jedna od najbrže rastućih općina u Hrvatskoj. Imaju tridesetak različitih udruga, dosta sportskih klubova, a udruge bi uskoro mogle postati - beskućnici!


Bolje da je Podstrana općina, nego da je dio Splita. Jer, mi smo samostalna općina s dosta velikim proračunom, i ovdje možemo samostalno određivati što je našoj općini u interesu. To je svakako bolje, nego da smo dio Splita, iako gravitiramo njemu, kao dalmatinskoj metropoli – kaže nam Zoran Jurišić, tajnik ogranka Matice hrvatske u Podstrani, čiji se prostori nalaze u Strožancu, nedaleko od skretanja za Žrnovnicu, blisku ne samo prostorno, nego povijesno.


Strožanac je priobalno naselje, nasuprot splitskog Mjesnog odbora Stobreč, koja uz ostala susjedna naselja – Grljevac, Sveti Martin i Mutogras – tvori Općinu Podstrana. Odlučili smo se zaputiti u Podstranu i  tu popričati s lokalnim ljudima, koji nisu političari, niti se bave politikom, ali djeluju kroz razne udruge za boljitak Podstrane.

Zoran Jurišić, umirovljeni branitelj, po struci inženjer elektrotehnike, danas svoje slobodno vrijeme provodi u prostorijama u kojem se okupljaju članovi Matice hrvatske. Svi  oni aktivno rade na projektima za napredak Podstrane, mlade općine koja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali i cijeloj Hrvatskoj doživljava demografski boom.

Podstrana danas broji 15 tisuća stanovnika

– Mi smo općina s oko 15 tisuća stanovnika, vjerojatno najveća općina u Hrvatskoj koja nije dobila status Grada, i koja stalno dobiva nove stanovnike. Ovdje dolaze živjeti mlade obitelji, Podstrana ima veći prirodni prirast od Solina, a  mislim da smo po toj kategoriji drugi u Hrvatskoj.

Rade se stalno nove zgrade, ali putevi su uski i to je veliki, veliki problem. Imamo tridesetak različitih udruga, imamo dosta sportskih klubova, među najaktivnijima su jedriličari, postoje i dva ribolovna društva, a u Mutograsu se planira izgradnja nove lučice.

Usto, sadašnja Osnovna škola Strožanac je preopterećena. U planu je izgradnja nove škole, tamo u Svetom Martinu, ali to su već državni projekti. Jednostavno, Općina Podstrana ubrzano raste. I sa stanovništvom, i sa kućama, vilama, odnosno zgradama – kazuje Zoran Jurišić, svjestan da se cijelo gospodarstvo. a tim i razvoj, bazira na turizmu, “što nije najbolje. Sada se, uostalom, to pokazalo i s ovom korona krizom”.



Podstrana je ugodno mjesto za življenje, ali je potrebno osigurati da njeni žitelji mogu  živjeti od svog poštenog rada. Ako se dogodi da ova kriza s Covidom potraje i produži se na još koju godinu, ljudi  koji se bave turizmom u Podstrani će doslovno biti gladni.

– S druge strane, potpuno je zapuštena poljoprivredna proizvodnja, po kojoj je Podstrana bila poznata, i s pomoći koje su mještani i došli do novca s kojima su prvo kupovali zemljišta, potom graditi kuće, a zatim se u njima počeli baviti iznajmljivanjem i turističkom djelatnosti, kroz apartmane, te male i sve veće privatne hotele. No, poljoprivredna proizvodnja je skoro potpuno zapuštena. Mislim da danas ovdje nema ni  pedeset obitelji koje se izvorno bave poljoprivredom, nakupce tu ne računamo. A koliko je to loše, pokazuje se sada u ovoj epidemiološkoj  i gospodarskoj krizi  – kazuje nam Jurišić o Podstrani, koju još rimski pisac Plinije Stariji spominje kao  naseobinu Pituntium.



I “Jadranska straža” na braniku

S njim se slažu i još dvojica članova Matice hrvatskeDražen Vlašić i Denis Jonjić. Njih dvojica su ujedno i članovi građanske inicijative “Jadranska straža”. Mnoge projekte, od općeg interesa, su uspješno realizirali kroz 25 godina rada u ogranku Matice hrvatske, ali su mnogi projekti ostali nerealizirani i mnoge dobronamjerne sugestije su odbačene bez da su prethodno valorizirane.

Vlašić, sa tugom i žaljenjem nabraja propuste koji će, nas, građane i našu lokalnu zajednicu skupo koštati:

Dražen Vlašić: Nije predviđena zaštita kupača od brodica

–  Aktualna problematika je vezana za prostorno uređenje obalnog dijela Podstrane. Naime, predloženim prostornim izmjenama i dopunama se planira za potrebe širenja lučice devastirati novoizgrađenu gradsku plažu. Naime, Podstrana je uložila u izgradnju i uređenje predmetne gradske plaže koja je položena na ušću Žrnovnice oko 25 milijuna kuna.

Sada se planiranim izmjenama i dopunama prostornog plana želi proširiti lučicu, na akvatorij i na obalni dio već izgrađene gradske plaže, a da se pritom nije predvidjela zaštita kupača od brodica koje preko akvatorija plaže ulaze u lučicu. Nije se predvidjela ni zaštita plaže od kontaminacije uljima i mazivima koja su svakodnevna pojava u lučici. Kvaliteta mora će biti znatno smanjena, a korisnici plaže ugroženi. Logično se nameće pitanje: Zašto se je išlo u megalomanski projekt izgradnje gradske plaže na ušću Žrnovnice ako se je znalo da će se lučica širiti na štetu i teret plaže?! Naime, možda se je moglo sa tim novcima (novcima koja su utrošena za gradsku plažu koju sada devastiramo proširenjem lučice) riješiti mnoga uska grla na nerazvrstanim cestama kojima svakodnevno dolazimo do svojih domova?!

Prostori namijenjeni udrugama će se komercijalizirati?

Ovdje treba istaknuti da udruga ŠPRD Strožanac nije službeno zatražilo proširenje lučice. Smatramo da je neprihvatljivo ovakvo nedomaćinsko ponašanje. Očekujemo da aktualna vlast radi za dobrobit svih građana te da „Lijepa NAŠA“ bude još ljepša, a Podstrana postane “Opatija” – mišljenja je Vlašić.

Jeste li upozoravali nadležne?

–  Ne samo da smo upozoravali, nego kada je bio javni uvid,  mi smo izašli s primjedbama koje su, nažalost, glatko odbijene. Naše primjedbe nisu bile vezane za pitanje struke pa da smo odbijeni iz razloga što struka ne dozvoljava prihvaćanje naših primjedbi. Naše primjedbe su prvenstveno bile vezane uz strateško planiranje razvoja Podstrane, a to je političko pitanje za koje, nažalost, nije bilo ni malo sluha i takav stav aktualnih političkih moćnika doživljavamo kao jednu šamarčinu, nama, građanima Podstrane koji smo dosada kroz svoj dugogodišnji volonterski rad dokazali da volimo svoju domovinu i Podstranu.

Druga stvar, koja nas je također jako ražalostila kao mještane je vezana za želju da se postojeće prostore koji su namijenjeni za potrebe društvenih djelatnosti prenamijeni za komercijalu. Naime, prethodne vlasti su na dijelu Strožanca predvidjele kvalitetan prostor za društvenu djelatnost budući se Podstrana strahovito razvija urbanistički. Naime, zgrade nam niču kao „gljive poslije kiše“. Prostor za udruge, u Strožancu, imamo u zgradi gdje je smještena TZ Podstrana. Ovaj prostor je trenutno jedini u Strožancu u kojem se okupljaju sve udruge iz Općine Podstrana. Ovo nije samo prostor Matice hrvatske nego i svih drugih udruga koje djeluju u Podstrani. No, aktualna autistična vlast je odlučila izmjenama i dopunama prostornog plana, ovaj prostor pretvoriti u komercijalni ne mareći za vapaj udruga koje koriste predmetni prostor –  kaže Vlašić i ističe:

–  Udruge koje koriste ovaj prostor su sačinile u pisanom obliku primjedbe na izmjene prostornog plana i predale ga Općini ali su primjedbe glatko odbijene od strane aktualne općinske vlasti. Znači, po novom prostornom planu, ovdje bi sutradan mogao biti nekakav kafić. To je jako tužno i žalosno!

Stoga očekujemo da barem pred izbore, aktualna vlast bude razborita.

Podstrana ima svoj đardin

Opatija ne bi bila Opatija da nema perivoja i đardina. Kako Podstrana stoji sa svojim zelenim površinama?!

–  Podstrana ima svoj đardin! Mještani ga zovu „Jadranska straže“. To je prekrasna borova šumica koja se nalazi uz samu obalu. Živimo u vremenu kada je kompletna obala betonizacijom devastirana i kada ovakove oaze borovine uz more trebamo čuvati sa posebnom pažnjom. Pitate se zašto je ta šumica preživjela komercijalizaciju kroz betonizaciju. Naime, bilo je dobrih ljudi koji su i prije početka devedesetih razmišljali za opće dobro, članovi udruge Jadranska straža su novcem članove Udruge, 1934. godine kupili privatno zemljište (vinograd), vinograd su iskrčili i posadili borove. Svrha i cilj rada udruge je bio da kroz svoje djelovanje omoguće djeci i mladeži dolazak iz unutrašnjosti na more, na obalu, sa željom stvaranja pozitivne sinergija i ljubav prema Jadranu i svojoj domovini. Upravo to su začeci našeg turizma. Ovaj lokalitet predstavlja živi spomenik ljudima-volonterima koji su svojim privatnim novcem stvorili ovu oazu zelenila uz more i koju su poklonili nama, generaciji koja je došla na ovu „pozornicu“ poslije njih.

Hotel Lav, koji je tu neposredno u blizini, u svojoj turističkoj ponudi je svojim gostima nudio takozvanu aroma terapiju – aromatični miris borove šume i miris joda iz mora. To je ono na čemu smo mi gradili svoj turistički brend –  kazuje Dražen Vlašić, te dodaje:

– Početkom Drugog svjetskog rata udruge su se ugasile, a njihova imovina je postala vlasništvo NDH pa FNRJ pa SFRJ pa RH koja je tu nekretninu dala Općini Podstrana. Republika Hrvatska nije ustupila lokalnoj samoupravi sa ciljem da to lokalna samouprava komercijalizira i pretvori u zgrade u kojem će se prodavati stanovi po tko zna kojoj cijeni već da ostane “ures našeg malog Mista“. Ta “oaza“ zelenila uz more je stvorena novcem volontera, i to je sada naš, volonterski spomenik, kojeg mi trebamo nedevastiranog ostaviti našim unucima i tim činom, mlađima, pokazati kako treba živjeti.

Aktualna općinska vlast je planirala svoje prihode povećati prodajom predmetnog zemljišta na kojem bi niknula građevina s osam etaža. Iako formalno pravno, možda i mogu prodati predmetnu “šumicu uz more“, nemaju moralno pravo iz razloga što je predmetna nekretnina kupljena privatnim novcem, članova udruge „Jadranska straža“ i to davne 1934. godine sa ciljem da ta površina ostane trajno kao javna zelena površina u službi mjesta i mještana i prijatelja Podstrane te promocije turizma u Podstrani. Stoga se mi zalažemo da se prostornim planom predmetna površina definira kao park (Đardin) koji jest i koji će ostati i biti kao ures Podstrane – kategoričan je Dražen Vlašić.

Pogled na Lučicu Strožanac

Malo raspoloženiji je  Denis Jonjić, također član građanske inicijative Jadranska straža, te ujedno Matice hrvatske. Denis nam kroz smijeh kaže:

–  Ja sam pravi Imoćanin. U Podstrani živim i djelujem lokalno, ali i razmišljam globalno. Denisa odmah pitamo:

Smatrate li da se Podstrana može razvijati samo kroz turizam?

–  Apsolutno NE!!! Podstrana je prvenstveno bila poznata po svojim poljoprivrednim kulturama. Tu je na prvom mjestu breskva koju domoroci od milja zovu “praska”! Praska je postala i zaštitni znak TZ Podstrana. Uz prasku, Podstrana je bila poznata po proizvodnji blitve, špinata (špinjača), salate (pičole) i mnogih drugih poljoprivrednih artikala.Poljoprivredni “bum”.

Obitelj Jonjić stigla šezdesetih

Pogodan mikroklimat sa blagim zimama je omogućio poljoprivredni “bum“. Ta su vremena iza nas. Međutim, postoji pozitivna sinergija između turizma i poljoprivredne proizvodnje i na tome treba graditi razvojnu strategiju Podstrane. Poljoprivredni proizvod kojeg vam konzumira gost je čisti izvoz a sa druge strane glavnina poljoprivrednih aktivnosti je u dijelu godine kada je manji turistički pritisak – kaže nam Denis Jonjić.

Denis Jonjić: Ja sam pravi Imoćanin, u Podstrani živim i ovdje sam lokalni, ali djelujem globalno

– Nažalost aktualna politička vlast nema sluha za takav poslovni razvojni plan –  kaže Dražen Vlašić, te obrazlaže:

– U proračunu se “fingiraju“ bespovratna novčana sredstva kao pomoć poljoprivrednim proizvođačima u realizaciji konkurentne poljoprivredne proizvodnje. Međutim, ta sredstva se uvijek rabalansom proračuna, kao neiskorištena, vračaju u proračun. Nadalje, Općina nije prepoznala da je cijena vode veliko opterećenje u poljoprivrednoj proizvodnji. U sredinama kojim je stalo do očuvanja poljoprivredne proizvodnje, proračunom su predviđena poticajna sredstva kojima se subvencionira 50% cijene vode koja je potrošena za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Nažalost, to nije slučaj u Podstrani – smatra Vlašić.

Što se pak tiče turizma, on je ubrzano razvio Podstranu u pozitivnom smislu, od sredine šezdesetih na sedamdesete. Mnoge je ljude spasio od financijskih problema, jer su prodali zemlje, uložili u izgradnju kuća u kojima su počeli primati goste.

– Moja obitelj je prvi put došla u Podstranu 1965. godine, ja se još nisam niti  rodio. Moj otac je sudjelovao u  organizaciji i izrade puteva po Podstrani. Otac mi je prije toga radio u Njemačkoj. Došao je ovdje s jednim kamionom i strojem i njime je probijao put. Svima je odgovaralo da imaju širi put. Međutim, ta problematika uskih ulica u Podstrani je ostala „rak rana“ i dan danas. Rješavanje tog „gorućeg problema“ turizam u Podstrani bi digao na veću razinu –  mišljenja je Denis Jonjić.

Foto: Igor Jakšić

– Aktualna općinska vlast se nema hrabrosti uhvatiti u koštac s ovim problemom. Osamdesetih su već bili bolji apartmani nego sedamdesetih, napravljeni su na višoj razini, a danas turizam traži višu klasu – kaže Denis Jonjić.

O svemu ostalom u idućim nastavcima….

 

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
14
Haha
2
Hagić
5
Hmmm
2
Plač
1
Grrr
3
Molim?
4

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime