U posljednje vrijeme u mnogim se europskim zemljama, zbog sve većih geopolitičkih napetosti, aktualiziralo pitanje vraćanja obveznog vojnog roka. Provlači se to pitanje i u hrvatskoj javnosti, pa i nakon svečanosti u Osijeku. Vojnoj službi pridružili su se polaznici 43. i 44. naraštaja koji su vojnu obuku prošli dobrovoljno.
Hrvatska vojska bogatija je za 43 nova pripadnika koji završavaju dobrovoljnu vojnu obuku. Otkako je obveza vojne obuke u našoj zemlji zamrznuta 2008., godišnje se dragovoljno javljalo i do 1000 ročnika, a posljednjih nekoliko godina zamjetan je pad interesa.
“U prošloj godini osposobljeno je više od 300 mladića i djevojaka koji su se pridružili Hrvatskoj vojsci nakon toga, godinu dana prije je bilo njih 430 i to je nekakav broj koji inklinira s onim što se dešava u našem širem i bližem okruženju”, rekao je Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale, MORH.
Hrvatske oružane snage imaju Rafale, Black Hawk, Bradleyje, a trebali bi imati i 15 tisuća 200 vojnika. Trenutačno smo na 90% popunjenosti, piše HRT.
“Da bi se popunjavalo na godišnjoj razini, hrvatske Oružane snage trebaju 1100 pripadnika Oružanih snaga, tj. dragovoljaca koji služe dragovoljno vojni rok i koji se nakon toga odlučuju ostajati u Oružanim snagama”, kaže Ivan Anušić, ministar obrane.
Otvara se pitanje obaveznog vojnog roka
Geopolitička situacija u Europi i svijetu ponovno je otvorila pitanje uvođenja obveznog vojnog roka. Uz 14 zemalja u kojima se ta obveza provodi, od ove godine obvezu vojnog roka vratila je i Latvija, a sve više o tome govore i druge zemlje poput Njemačke i susjedne Srbije.
U Hrvatskoj za sada nema najava vraćanja obveznog vojnog roka, ali se razmišlja o edukacijama.
“S obzirom na promijenjene sigurnosne okolnosti može se razmišljati o nekim tečajevma koji bi jedan veći broj ljudi senzibilizirali na određene vještine koje više ne mogu steći”, poručuje Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
Mogao bi to biti i obvezan predmet u školama – smatra predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, koji dodaje da je obvezni vojni rok legitimno pitanje u današnjem vremenu. “To je cijela infrastruktura koju smo napustili. To je lako reći, ali vrlo komplicirano vratiti, i treba vidjeti što se s tim postiže, je li to vojni rok kakav je nekad bio u Jugoslaviji ili vojni rok od 2 mjeseca”, kaže Zoran Milanović, predsjednik RH.
Dok te obveze još nema, cilj je privući više dragovoljaca, a to će se pokušati učiniti boljim uvjetima – opremljenosti, smještaja i materijalnih prava. Na tome se već radi, kaže ministar obrane, a za nekoliko mjeseci cijeli paket popularizacije služenja u Oružanim snagama bit će predstavljen javnosti.
