Iako još uvije spavamo pokriveni dekicama i dodatnim pokrivačima, što je pomalo netipično ponašanje za ovo doba godine itekako smo svjesni i već navikli da nam trenutak skidanja suvišne odjeće tek što nije pokucao na vrata. Ma koliko se pisalo, pjevalo i pričalo o ljepoti i izgledu u svim dijelovima Lijepe naše, ipak je to tema koju Dalmacija skoro pa da može uvrstiti u svoj autohtoni proizvod. Od malena su nas bake odgajale da se “ni škovace ne ide baciti bez da pripazimo kako izgledamo”. Takav pristup odgoju zvuči prilično površno i vjerojatno izaziva kolutanje očima svakog tko takvo što nije dobio rođenjem usađeno u DNA. Ali, ako to sagledamo kao sastavni dio mediteranske kulture kojoj su ljepota i sklad protkani u svaki segment života, s obzirom na prekrasan krajolik i integracije boja, mirisa, zvukova i okusa, to može izgledati prilično šarmantno. Sve zavisi kako želimo nešto doživjeti.

Budući da nam se bliži ljeto i da mahom svi moramo (pa čak i ako ne želimo) pokazati sve svoje atribute, tko ne bi htio da se koža i kosa što više sjaji, da je po nama što manje točkica, flekica, da su nam sve žilice i vene na mjestu i da nam se svaki mišić u kojeg smo toliko brižno ulagali vježbanjem tijekom zimskih perioda što više ističe.

Preuranjeno starenje

Hrana koju biramo iznimno je važna za kvalitetu svake naše stanice. Na slikarskom platnu onog konačnog izgleda i svih naših najboljih verzija sebe po pitanju zdravlja i izgleda važno je iskoristiti puni kapacitet onoga što nosimo u genetskom materijalu. Prehrana osiromašena na nekim nutrijentima neće učiniti da se odmah po propustu dogodi nešto strašno. Nećemo se razboljeti, a vjerojatno ni umrijeti, ali malo po malo stanice se neće obnoviti onoliko koliko nam naše godine uistinu omogućavaju, a konačni rezultat bit će izgled i osjećaj težine dana koji nam nije baš jasan. Čini nam se da je prerano stigao. Taj paket zove se preuranjeno starenje. Neki to podnose bolje neki lošije, ali svi to osjetimo bar na trenutak. Ono što je važno znati je da to ne mora biti tako. Hrana koju biramo, obroci koje slažemo uistinu mogu pomoći da budemo svježiji, zdraviji i da se sebi puno više sviđamo.

Jedna od najzanimljivijih stvari u ovom paketu je kolagen i priča o njemu. Kolagen je skupina bjelančevina koji sačinjava čak 30 posto svih ukupnih bjelančevina u našem tijelu. Zanimljivo je znati da su sve njegove uloge vezane uz tvorbu onih vrsta tkiva koja direktno osjećamo i vidimo. Sastavni je dio vezivnih tkiva između zglobova (čini da su zglobovi dobro i potpuno povezani), povezuje kožu s tkivima koja su ispod nje što nam čini izgled i čvrstoću naše kože zadovoljavajućom.

Kolagen je važan i za živce jer ih obavija i čini funkcionalnim ili manje funkcionalnim. Vrlo je važna bjelančevina koju vidimo i osjećamo pa se s pravom uvrštava u antiaging nutrijente. Naša DNA nosi uputu koliko će se nečega dnevno stvoriti na račun onoga što je propalo, a na to baš i ne možemo utjecati. Naš zadatak je da tijelu osiguramo sve ono što je potrebno za izgradnju i obnovu u trenutku kada se pusti zahtjev za tim i tu ne smijemo zakazati. Ako nema dovoljno sastojaka iz kojih će se npr. kolagen regenerirati i obnoviti, unatoč kvalitetnoj poruci do takve reakcije neće doći.

Stvaranje kolagena u tijelu

Na tom principu razvila se čitava industrija ponude dodataka prehrani na bazi kolagena. Iako je još uvijek veliko pitanje može li se tako osigurati sve što treba (crijeva ipak vole pravu hranu i značajno je bolje i lakše prepoznaju i propuštaju u krvotok) ti proizvodi se kupuju i prodaju sve više i više. Ono što je nama svojstveno je prava hrana kao izvor nutrijenata. Zašto baš mora biti prava hrana kada je jednostavnije popiti pripravak i sigurniji smo? Zato što je prava hrana jedino ono što je crijevima prepoznatljivo. U pravoj hrani, primjerice juhi od iskuhanih kostiju, ne nalazi se samo kolagen nego i mnoštvo drugih mikrosastojaka koji omogućuju da upravo taj kolagen dobije propusnicu za prolazak dalje. Nešto što smo pojeli i popili prvo dolazi u crijeva na selekciju. To znači da je puno važnije što ćemo iz crijeva iskoristiti nego što ćemo sve strpati u sebe. Na tome razmišljanju rade se preporuke što je bolje, a što ne. Kolagen je svakako izuzetno bitan, posebice za osobe od 40 godina pa nadalje. Jaja, govedina, piletina, riba i morski plodovi mogu ponuditi sve osnovne sastojke koji će osigurati prirodnu proizvodnju kolagena u našem tijelu, ako smo to uopće u mogućnosti.

Dakle, garancije nema, ali svakako postoje načini koji će neki potencijal adekvatno ispratiti ili ne. Da bi se čitav krug što bolje zatvorio, a šanse za proizvodnju ove bjelančevine što više povećale korigirati unos kofeina i uz navedeno prehranu bazirati na prirodnim izvorima s naglaskom na voće, povrće i mahunarke. Za stvaranje kolagena u tijelu, osim osnovnih sastojaka koji ga izgrađuju, potrebni su i mikroalati koji će se značajno bolje iskoristiti i naći put do našeg krvotoka, ako ih uopće jedemo i  ako ih ne izmučimo kemikalijama i aditivima iz procesirane hrane. Zašto je to tako? Umjetni ili poluumjetni sastojci koji se dodaju u procesiranu hranu izgledaju jako slično kao i prirodni. Na crijevima postoje receptori kroz koje se vežu hranjivi sastojci. Broj tih hvatišta je ograničen. Što nije bolje onda popuniti sva hvatišta prirodnim sastojcima koji će ipak nešto napraviti u našem tijelu nego ih potratiti na nešto “slično” što nema nikakvu korisnu ulogu za nas?

U hrani postoji čitav svijet sastojaka čije nedostatke nećemo osjetiti preko noći i čije manjkove nećemo plaćati skupim računima prikazanim kao simptomima teške bolesti. Primjerice, ako jedan dan pa čak i mjesec dana, a možda i godinu ne pojedemo niti jedan komad voća i povrća nećemo odmah postati bolesni. Međutim nedostatci se odražavaju baš na onome o čemu razmišljamo tek kad se pojavi, a to su nedostatci na tijelu i osjećaj težine. Tada smo spremni učiniti baš sve što možemo, ali iz vana. Kupujemo kreme i kozmetičke preparate ne razmišljajući o tome da na svakoj ambalaži piše “s vitaminom C” i sličnim sastojcima. E upravo taj vitamin važan je i za nastajanje kolagena u našem tijelu. Njegova uloga u toj reakciji čak je značajnija nego u samom imunostimuliranju koje nam prvo pada na pamet kada ga spomenemo. Tako je i s drugim nutrijentima, primjerice s bioflavonoidima koji se također često ističu na naljepnicama kozmetičkih preparata. Bioflavonoidi su mali aktivni spojevi koji su prekrcani u hrani poput rajčice, trešanja, višanja, borovnica i ostalog tamno obojenog voća o kojem razmišljamo malo i skoro nikako. Postoji mala mogućnost da se apsorbiraju kroz kožu, ali ona je zanemariva u odnosu na onu ulogu koju imaju u hrani. Ne povremeno i tu i tamo pojedenoj hrani nego u svakodnevnoj prehrani, i to više puta na dan.

Mediteran nudi baš sve što nam treba za ljepotu i zdravlje

Bazična i svakodnevna prehrana najvažnija je za sve ono što želimo od našeg tijela pa tako i za prevenciju starenja. Ne postoji ništa što može zamijeniti prirodnu moć i učinkovitost jedne naranče, limuna, grejpa, paprike, srdele, rajčice, šparoge, rukole, cikorije, blitve, špinata, kozice, hobotnice, piletine, jaja, breskve, marelice, trešnje, smokve, salate, krastavca, slanutka, graška, fažoleta, rotkvice, cikle, mrkve, govedine, janjetine, juhe, maslinovog ulja i svega onoga što nam je nadohvat ruke u toliko različitih verzija da možemo birati do iznemoglosti. Antiaging izbor hrane nije ništa drugo nego veliki unos voća i povrća, mahunarki, dobrog i kvalitetnog mesa, ribe i jaja. Svaki dan i više puta na dan. Jeftinije je od svih intervencija koje radimo kada uočimo nedostatke, ukusnije od bilo koje prerađevine, a osim ljepote donosi i čitavu paletu zdravstvenih benefita. Antiage prehrana nije terapija, to je prevencija i stil života.

Mediteran nudi baš sve što nam treba za ljepotu i zdravlje. Podneblje u kojem živimo možemo potpuno legitimno smatrati dobrim i kvalitetnom DNA. Na nama je da to iskoristimo do maksimuma i uzmemo što više svega za čime je dovoljno samo posegnuti. Sve ostalo dobili smo upravo činjenicom što živimo tu i na tome moramo biti neizmjerno zahvalni.

 

 



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime