Za točno mjesec dana učenici završnih razreda srednjih škola diljem zemlje pristupit će ispitima državne mature, čime se i službeno približavaju kraju svog srednjoškolskog obrazovanja. U sljedećih dvadesetak dana maturantima će se u školama zaključiti ocjene, a s prvim danom lipnja počinje provedba i prvih ispita državne mature. Kako je već godinama sve manji broj pristupnika, tako će na ovogodišnju maturu generacija u kojoj je 400 učenika manje nego na prošloj državnoj maturi. Točnije, ispitima državne mature pristupit će 15.727 učenika strukovnih i 10.565 učenika gimnazija. Iako su prijave ispita iza njih, s današnjim danom 2. svibnja teče i naknadni rok za prijavu, promjenu i odjavu ispita, no njega maturanti i ostali pristupnici mogu koristiti samo uz opravdane razloge poput težih zdravstvenih problema, smrti u obitelji, prometnoj ili drugoj nesreći. S današnjim danom istječe i rok za uplatu troškova za polaganje ispita državne mature za obveznike plaćanja, piše Večernji list.
I ovogodišnja generacija maturanata, kada je riječ o izbornim predmetima, najviše je birala fiziku. Tom će ispitu pristupiti 6856 pristupnika, a nakon fizike najinteresantnija im je biologija, koju je, barem do danas, ne uključujući i današnji posljednji rok za prijavu, istaknulo 4646 maturanata. Iza biologije po broju prijava je i kemija, kojoj će pristupiti nešto više od četiri tisuće maturanata. Sva tri istaknuta izborna predmeta koja su na top listi maturanata predmeti su koji već godinama imaju gotovo identičan prosjek – trojka je po generaciji najviša ocjena. Ovogodišnjoj generaciji učenika, kada je riječ o izbornim predmetima, zanimljivi su tradicionalno i PiG i informatika, kojoj će pristupiti nešto više od 2500 učenika.
Najveća promjena za ovu generaciju maturanata odnosi se na ujednačavanje pragova prolaznosti u skupinama predmeta. Tako će učenici koji izlaze na ispite iz matematike, fizike, biologije, kemije, geografije i informatike za prolaznost na maturi, dakle dvojku, morati ostvariti 25 posto, dok će peticu dobiti oni koji će na spomenutim predmetima ispit riješiti s 85 posto točnih odgovora. Ovakvo ujednačavanje praga prolaznosti ovoj u odnosu na posljednje četiri generacije maturanata omogućava veću prolaznost, i to u informatici, geografiji i biologiji jer 25 posto, koliko će sada biti potrebno za dvojku, manji je prag prolaznosti negoli je to bilo prošle godine, kad je primjerice maturant u geografiji trebao imati 30 posto za prolaznost. Prag prolaznosti smanjio se i na obveznom ispitu iz hrvatskog, na kojem je posljednje četiri godine iznosio 35 posto za dvojku, dok u ovoj generaciji maturanata za prolaz treba 30 posto.
S druge strane za peticu u tome obveznom ispitu sada treba veći postotak riješenosti ispita – naime, sve do sada odličan iz hrvatskog mogao se dobiti s 81 posto riješenosti ispita, a ova generacija peticu sada može očekivati s ostvarenih 85 posto. Niži pragovi prolaznosti nego posljednje četiri godine su i u glazbenom, vjeronauku i politici i gospodarstvu, a to su ujedno predmeti na kojima se povećao bodovni prag za odličnu ocjenu. Kao i svih godina do sada ispiti državne mature provodit će se u četiri tjedna, počevši od 2. do 24. lipnja, kada državna matura završava ispitima iz glazbenog, vjeronauka i etike. Nakon provedbe državne mature 9. srpnja maturanti će saznati prve rezultate, a službena i konačna objava uspjeha na državnoj maturi bit će objavljena 16. srpnja 2025. godine.
