Jednostavni testovi pisanja rukom mogli bi u budućnosti pomoći u ranom otkrivanju kognitivnog propadanja, pokazuje novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Évori u Portugalu.
Iako se rukopis danas koristi znatno manje nego prije, istraživači smatraju da upravo način pisanja može otkriti važne informacije o radu mozga jer uključuje i motoričke sposobnosti i mentalnu obradu.
“Pisanje nije samo motorička radnja, ono je prozor u mozak”, izjavila je kineziologinja Ana Rita Matias sa Sveučilišta u Évori.
U istraživanju je sudjelovalo 58 osoba u dobi od 62 do 99 godina koje su bile smještene u domovima za starije. Njih 38 imalo je dijagnosticiran neki oblik kognitivnog oštećenja, dok je 20 sudionika bilo bez znakova kognitivnog propadanja.
Najveće razlike pokazalo pisanje po diktatu
Sudionici su pomoću digitalne olovke i tableta izvršavali različite zadatke, među kojima su bili crtanje linija i točaka, prepisivanje rečenica te pisanje po diktatu.
Upravo je zadatak diktata pokazao najveće razlike između dviju skupina. Taj zadatak uključuje slušanje, pamćenje, pretvaranje zvuka u tekst i samu fizičku radnju pisanja.
“Utvrdili smo da starije osobe s kognitivnim oštećenjima pokazuju drukčije obrasce u trajanju i organizaciji pokreta pri pisanju”, rekla je Matias.
Osobe s kognitivnim poteškoćama sporije su pisale, češće prekidale pokrete i koristile drukčije obrasce poteza olovkom.
“Zadaci koji su postavljali veće kognitivne zahtjeve otkrili su da se kognitivno propadanje odražava na učinkovitost i dosljednost organizacije pokreta pri pisanju”, dodala je.
“Pisanje postaje sporije i manje usklađeno”
Istraživači smatraju da kognitivno propadanje otežava mozgu prilagodbu tijekom zahtjevnih zadataka, zbog čega dolazi do promjena u načinu izvođenja motoričkih radnji.
“Trajanje i organizacija poteza olovkom usko su povezani s načinom na koji mozak planira i izvršava radnje, a to ovisi o radnoj memoriji i izvršnoj kontroli”, pojasnila je Matias.
“S propadanjem tih kognitivnih sustava, pisanje postaje sporije, isprekidanije i manje usklađeno.”
Potreban je daljnji rad
Autori istraživanja naglašavaju da su rezultati obećavajući, ali upozoravaju i na ograničenja studije. U istraživanju je sudjelovao relativno mali broj ljudi, a sudionici nisu praćeni kroz dulje vremensko razdoblje.
Znanstvenici vjeruju da bi analiza rukopisa jednog dana mogla postati jednostavan, brz i jeftin alat za rano otkrivanje demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti.
“Dugoročni je cilj razviti alat koji je jednostavan za korištenje, brz i cjenovno pristupačan te koji bi se mogao uklopiti u svakodnevnu zdravstvenu praksu bez potrebe za specijaliziranom ili skupom opremom”, zaključila je Matias.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Human Neuroscience.
