Vlada je prije dva dana najavila da kreće u zabranu rada nedjeljom, s time da bi 16 nedjelja u godini rad bio dozvoljen. Time je po tko zna koji put u zadnjih desetak godina otvoreno pitanje zabrane rada nedjeljom, posebno u trgovini. Iako se prvenstveno radi o ekonomskom pitanju, ono se najčešće percipira kao ideološko pitanje, posebno jer su najglasniji zagovornici zabrane Katolička crkva i razne vjerske udruge. Građani su po recentnim anketama podijeljeni po ovom pitanju, a ni među političkim strankama ne postoji konsenzus po ovom pitanju.
U Europi svatko po svome
U EU ne postoji jasan stav unutar Unije po pitanju rada nedjeljom, već je ovo pitanje prepušteno svakoj državi da o njemu sama odlučuje. U Austriji i Njemačkoj je generalno rad trgovinama zabranjen, ali pokrajinske vlasti mogu same odlučiti da neke trgovine budu izuzete od tog pravila. U Sloveniji je zabrana rada nedjeljom bila uvedena za sve trgovine, ali ju je srušio Ustavni Sud. 2018. potpisan je kolektivni ugovor između sindikata i poslodavaca, kojim je odlučeno da radnik može raditi najviše 20 nedjelja u godini.
Pred izbore je uvijek pametno povući populistički potez
Andrej Plenković, koji vodi Hrvatsku već 5 godina, želi da vjerujemo da se pukim slučajem pitanje rada nedjeljom potegnulo upravo 10 dana prije lokalnih izbora, i da se on upravo sada sjetio ostvariti jedno od svojih predizbornih obećanja. No, ako bi do uvođenja zabrane stvarno i došlo, time bi država zapravo priznala nemoć u reguliranju tržišta rada i sankcioniranju onih poslodavaca koji izrabljuju svoje radnike i ne plaćaju ih adekvatno. Jer da država ima alate za provođenje zakona, nikakve potrebe za uvođenjem zabrane ne bi ni bilo. Svaki poslodavac bi za sebe odlučio isplati li mu se rad nedjeljom ako mora radnike platiti 100% više, kao što je to u većini europskih zemalja. U ovom prijedlogu također ostaje nejasno bi li se ova zabrana odnosila samo na trgovinu, ili na sve gospodarske subjekte.
Za i protiv
Argumenti za zabranu rada nedjeljom se najčešće svode na to da bi nedjelja trebala biti dan za obitelj i djecu, i da su izrabljene i potplaćene radnice u trgovini. U osnovi, to je istina. Žene koje imaju djecu trebale bi imati slobodnu nedjelju, kada djeca ne idu u školu, da s njima provode vrijeme i posvete im se. Ali ovo pitanje se može riješiti granskim kolektivnim ugovorom kao u Sloveniji, nema potrebe za zabranom rada. Jer mladi radnici koji nemaju djece bi vjerojatno vrlo rado radili nedjeljom za dvostruku dnevnicu, te nikakve potrebe za prisiljavanjem ikoga na rad nedjeljom ne bi ni bilo. Ali opet se vraćamo na pitanje koliko je država u stanju vlastite zakone i provoditi, i strogim nadzorom i kaznama učiniti kršenje zakona poslodavcima neisplativima.
Argumenata protiv zabrane rada nedjeljom ima pak puno više. Prvo, njome se krši Ustav, kojim je zajamčeno pravo na rad. Nadalje, poslodavce se time dovodi u nejednak položaj, ali i radnike. Zašto djelatnici u trgovini imaju pravo na neradnu nedjelju, a djelatnici u npr. ugostiteljstvu, prijevozu i drugim djelatnostima nemaju? Zašto vlasnik trgovine ne može raditi nedjeljom, a vlasnik kafića može? Zašto trgovac ne mora raditi nedjeljom, a konobar mora? Ovakvo postavljanje problematike je evidentno suprotno Ustavu, i izvjesno je da bi tužbe poslodavaca prema Ustavnom sudu završile isto kao i u Sloveniji, zabranom zabrane.
Ukidanjem rada nedjeljom smanjuje se i broj radnih sati, čime se smanjuje potreba za radnicima, što će dovesti do otkaza, ali i smanjenja plaća. Manje rada znači i manje naplaćenog poreza, a time i manje novca u državnom proračunu.
Država mora jasno definirati pravila igre
Kada odete u Las Vegas, jako puno toga radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Poželite kupovati odjeću u 2 ujutro, možete. Poželite jesti bilo što bilo kada, možete. Film u kinu u tri ujutro? Nikakav problem. U čemu je razlika u odnosu na Hrvatsku? Nevada ima jasno definirano radno zakonodavstvo, koliko je uvećanje plaće za rad noću, za rad vikendima, blagdanima, prekovremene i sve ostalo. Kršenje pravila rezultira brutalnim kaznama, i poslodavcima nije ni na kraj pameti zakidati zaposlene za njihova prava. Ne samo zbog kazni, nego i zbog svijesti o tome da je zadovoljan radnik osnova svake uspješne gospodarske djelatnosti. Dok se ta svijest ne razvije u Hrvatskoj, jer kod nas je za većinu poslodavaca plaća radniku nužno zlo, a ne minorni dio zarade koju mu je taj radnik omogućio, na državi je da tržište rada dovede u red. Ne zabranama i dekretima, to nije palilo ni prije 50 godina u bivšoj državi, već smislenim i provedivim radnim zakonodavstvom. Radnik želi raditi nedjeljom, praznikom ili noću? Omogućite mu to, i pritom jasno definirajte koliko ga je za to poslodavac dužan dodatno platiti. One koji ne igraju po pravilima, kaznama prisiliti da ili igraju po pravilima ili se povuku iz igre. Isto tako onima koji ne žele raditi nedjeljom, i to treba omogućiti, makar da rade samo ograničen broj nedjelja u godini.
Tržište rada bi se lako moglo urušiti
Hrvatsko tržište rada je zapravo u jako lošem stanju. Nedostaje radne snage, i bilo kakav ozbiljniji uzlet gospodarstva je nemoguć, jer nema dostupne radne snage. Pomicanje dobne granice za obavezno umirovljenje na 67 godina je vatrogasna mjera koja neće riješiti problem. Zabrana rada nedjeljom i otkazi koji bi uslijedili potaknuli bi novi val iseljavanja, a s iseljavanjem dolazi i kolaps tržišta rada. A s njim i kolaps mirovinskog i zdravstvenog sustava, jer zaposleni stvaraju vrijednost kojom se financira zdravstveni i mirovinski sustav. Poslodavce treba poticati da zapošljavaju i adekvatno plaćaju radnike, a ne im zabranjivati rad.
Možda bi najbolje rješenje ovog pitanja bio – referendum
Ostaje zadnji alat u rješavanju ovog pitanja, a to je ono koji naše političke elite preziru. Jer referendum o ovom, a i bilo kojem drugom pitanju, stavio bi točku na to pitanje za jedno duže vrijeme. Nakon toga se ovo pitanje ne bi moglo potezati po potrebi pred svake izbore, ili kad nekome zatreba ideološka dimna zavjesa. Neka se narod izjasni je li za zabranu ili ne, i sve posljedice koje sa zabranom idu, ili pak za rad nedjeljom i sve što ide s njim.
[bwl_poll id= "431178" /]
