Prvi redovni izbori u Hrvatskoj bi se trebali održati tek za dvije godine, no oporba zaziva prijevremene parlamentarne izbore. Kako bi u tom slučaju prošli i stranke i političari, otkriva novi CRO Demoskop koji je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus.
Od redovnih izbora bilo je na političkoj sceni velikih promjena u samim strankama pa bi se u slučaju novih izbora zasigurno karte nešto drukčije posložile u parlamentu, ali prvi izbor među građanima i dalje je isti.
Rejting stranaka
Vladajući HDZ bira najviše ispitanika, više od četvrtine (25,4 posto, a u ožujku imali 25,2 posto). Slijedi SDP koji se, znamo, u međuvremenu doslovno raskolio, a rejting im je 17 posto, kao i u ožujku. Platforma MOŽEMO! proteklih je pet mjeseci bilježila pad rejtinga, sada blago rastu i ostaju treća snaga s gotovo 13 posto (12,5 posto u ožujku). MOST je rastao na krilima referendumskih inicijativa ali posljednjih mjeseci rejting im pada. Sada je nešto iznad 10 posto (imali 10,6 posto u ožujku).
Značajniji pad vidljiv je kod Domovinskog pokreta koji vodi vukovarski gradonačelnik, imaju oko 5 posto (imali 6,3 posto u ožujku). Ostali su daleko; HSS niti dva posto (1,7 posto u travnju, imali 1,6 posto u ožujku), CENTAR još niže (1,6 posto u travnju, imali 1,4 posto u ožujku).
Slijede FOKUS (1,2 posto u travnju, 1,3 posto u ožujku), pa IDS (1 posto u travnju, koliko je imao i u ožujku), sve ostale političke stranke su ispod jedan posto, a prostor za pridobivanje birača raste: NEODLUČNIH u našoj zemlji je više od 17 posto!
Najpopularniji političar
Od ožujka prošle godine predsjednik Zoran Milanović najpozitivniji je političar, na toj poziciji je i sada; iako mu rejting pada. 22 posto u travnju ga smatra najpozitivcem (23 posto u ožujku). Rejting pada i njegovu najvećem rivalu premijeru Andreju Plenkoviću koji je na 15,5 ali i on je zadržao srebro na ovoj ljestvici (imao 16,1 posto u ožujku). Daleko je od vodećeg dvojca u državi, koji doduše jedva razgovaraju, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević s 5,5 posto (imao 4,9 posto u ožujku).
Slijedi ministar financija Zdravko Marić (u travnju na 2,8 posto, u ožujku na 2,5 posto), pa Sandra Benčić (u travnju 2 posto, u ožujku 1,9 posto), onda Marija Selak Raspudić (u travnju na 1,4 posto, u ožujku 0,5 posto), pa Božo Petrov (u travnju 1,3 posto, u ožujku 1,1 posto).
Splitski gradonačelnik Ivica Puljak koji je dao ostavku, i odmah krenuo u kampanju za istu poziciju, je na 1,1 posto (0,2 posto u ožujku). Još niže su dva SDP-ovca: Peđa Grbin (1 posto u travnju, 1,3 posto u ožujku) i Arsen Bauk (1 posto u travnju, 0,6 posto u ožujku). Nitko je tražen i u travnju, gotovo četvrtina ispitanika (23,1 posto) poručuje da je najpozitivniji političar baš nitko!
Najnegativniji političar
Vrh neprestižne ljestvice drži isti duo, ali obrnutim rasporedom. Prvi izbor i u travnju je premijer Plenković kojeg gotovo 28 posto smatra najnegativnijim političarom (28,5 posto u ožujku). Drugi izbor je predsjednik Republike s gotovo 18 posto (19,5 posto u ožujku). Onda dugo, dugo nitko, pa ponovno Milorad Pupovac (3,3 posto u travnju, 3,7 posto u ožujku), a onda i ministar zdravstva Vili Beroš (2,9 posto u travnju, 0,4 posto u ožujku).
I Beroš, a posebno Mario Banožić (2,8 posto u travnju, 1,2 posto u ožujku) koji je sljedeći, mogli bi napustiti Vladu jer je premijer najavio rekonstrukciju oko koje se očito i sam lomi. Slijedi Tomislav Tomašević (2,4 posto u travnju, 0,5 posto u ožujku), pa Zlatko Hasanbegović (1,8 posto u travnju, 2 posto u ožujku), a onda i još jedan ministar - Tomislav Ćorić koji je navodno i ponudio Plenkoviću odlazak iz Vlade (1,6 posto u travnju, 1,1 posto u ožujku).
U top deset negativaca u travnju su ušli i predsjednik Sabora Gordan Jandroković (1,5 posto u travnju, 1,9 posto u ožujku) i MOST-ov Nikola Grmoja (1,5 posto u travnju, 1,7 posto u ožujku), znakovito, ali ovdje nema članova Vlade protiv kojih se provodi istraga. Ni Borisa Miloševića ni Josipa Aladrovića. Da su svi političari negativni stav je 12 posto građana.
Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika
Da su u školi, rekli bismo da su svi popustili jer građani, koji političare i biraju, glavnim su institucijama dali nižu prosječnu ocjenu. Pantovčak je na dobar tri (3,03 u ožujku), a Banski dvori i Sabor na dovoljan - dva (Banski dvori 2,34 u ožujku, a Sabor 2,26 u ožujku).
Završavamo sa smjerom kretanja zemlje gdje gotovo 68 posto smatra da idemo u pogrešnom smjeru, a optimističnih je manje od 19 posto (prošlog mjeseca je 67,1 posto ispitanika smatralo da idemo u pogrešnom smjeru, a optimističnih je bilo 22 posto). Očekivano, pesimističnih je najviše u redovima birača oporbe, ali i 35 posto HDZ-ovih birača smjer kretanja zemlje ocjenjuje pogrešnim.
Pri tome je ruska invazije na Ukrajinu za građane uvjerljivo najvažnija tema koja je s vrha pogurala baš sve domaće i teme i probleme.
Napomena: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 5. do 8. travnja 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
