Japanski znanstvenici s Katedre za regenerativnu medicinu Sveučilišta u Kyotu objavili su u časopisu Nature rezultate prvog kliničkog ispitivanja u kojem su pacijentima s Parkinsonovom bolešću presađeni neuroni uzgojeni iz induciranih pluripotentnih matičnih stanica (iPS). Riječ je o fazi I/II otvorenog ispitivanja (šifra studije jRCT2090220384) koje je obuhvatilo sedmero bolesnika u dobi od 50 do 69 godina, a pokazalo da presađene stanice preživljavaju, proizvode dopamin i – što je ključno – ne uzrokuju stvaranje tumora.
Svim sudionicima kirurški su, u obje moždane hemisfere, ugrađeni dopaminergni progenitori – nezrele živčane stanice sposobne dozreti u neurone koji stvaraju dopamin, kemijski glasnik nužan za kontrolu pokreta. Prva trojica ispitanika primila su nižu dozu (oko 2,3 milijuna stanica po hemisferi), a preostala četvorica dvostruko višu. Pacijenti su potom praćeni dvadeset i četiri mjeseca magnetskom rezonancijom, PET-skenerom i standardiziranim neurološkim testovima. Tijekom cijelog razdoblja dobivali su imunosupresiv tacrolimus, koji je postupno ukinut petnaest mjeseci nakon operacije.
Rezultati: motorika bolja, bez teških nuspojava
U sigurnosnom dijelu ispitivanja zabilježena su 73 blaga do umjerena neželjena događaja, ali nijedan koji bi zahtijevao hospitalizaciju ili se mogao povezati s rastom tumora. Najčešća tegoba bio je prolazni svrbež kože oko operacijske rane.
Kad je riječ o uspješnosti terapije, četiri od šest evaluiranih bolesnika poboljšala su se u stanju „bez lijekova“ (OFF), pri čemu je prosječna vrijednost motoričke ljestvice MDS-UPDRS III pala za 20,4 % (-9,5 bodova). PET-snimke su pokazale da se prihvat radioaktivnog ^18F-DOPA u putamenu povećao za prosječnih 44,7 %, a taj je pomak bio izrazitiji u skupini koja je primila veću dozu stanica.
MRI-pregledi su kroz dvije godine pratili veličinu presatka; zabilježeno je tek minimalno povećanje volumena, bez znakova nekontroliranog rasta. PET-markeri za upalu i staničnu diobu ostali su negativni, što upućuje na to da imunosupresija tacrolimusom uspješno sprječava odbacivanje, ali i da stanice ne pokazuju tumorigenu aktivnost.
Premda rezultati izgledaju obećavajuće, autori ističu nekoliko ograničenja: ispitivanje je bilo otvoreno i bez kontrolne (placebo) skupine, uz malen broj sudionika. Potrebno je stoga provesti randomizirane dvostruko slijepe studije na većem uzorku kako bi se potvrdila djelotvornost i dodatno ispitala dugoročna sigurnost terapije. Ipak, činjenica da su iPS-stanice preživjele, stvarale dopamin i nisu izazvale ozbiljne nuspojave smatra se velikim korakom prema mogućnosti regenerativnog liječenja ne samo Parkinsonove, nego potencijalno i drugih neurodegenerativnih bolesti poput Huntingtona, ALS-a ili Alzheimerove.
Što ovo znači za hrvatske pacijente?
U Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje oko 15 000 ljudi, a terapija se trenutačno svodi na lijekove i duboku mozgovnu stimulaciju. Premda je transplantacija iPS-stanica zasad dostupna samo u sklopu kliničkih istraživanja u Japanu, uspjeh ove studije otvara mogućnost da se buduća, veća ispitivanja prošire i na Europsku uniju. Hrvatski neurološki centri s iskustvom u funkcionalnoj neurokirurgiji mogli bi se, uz odgovarajuću logističku i etičku potporu, uključiti u sljedeće faze istraživanja.
Rezultati objavljeni u Natureu pokazuju da je transplantacija dopaminergnih neurona uzgojenih iz iPS-stanica sigurna i da može poboljšati motoričke simptome Parkinsonove bolesti. Iako su potrebna opsežnija istraživanja, studija kyotskog tima označava prekretnicu: prvi put je demonstrirano da laboratorijski uzgojene moždane stanice mogu preživjeti i raditi ono što je pacijentima najpotrebnije – ponovno proizvoditi dopamin u mozgu.
Izvor: Sawamoto N. i sur. “Phase I/II trial of iPS-cell-derived dopaminergic cells for Parkinson’s disease”, Nature, 641 (8064): 971-977, 2025.
