Prošlu godinu u sektoru zdravstva obilježili su reformski zakoni, koji će uvelike utjecati na iduću godinu i kvalitetu sektora zdravstva. Barem je takav plan, najavilo je resorno Ministarstvo. Ti reformski zakoni trebali bi pozitivno utjecati na manje liste čekanja, na dugove prema dobavljačima, ali i općenito na održivost zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu, piše Dnevnik.hr.
No, kako će ti novi zakoni i nove promjene utjecati na pacijente? Neki će svakako morati dublje posegnuti u džep za mnoge usluge. No krenimo redom. Ovo je popis novih zakona koji su stupili na snagu i što oni znače za građane.
.png)
Najveća novost koju od iduće godine očekuje zdravstvo je da će s 20-ak općih bolnica upravljati država. No, još se ne zna hoće li država preuzeti i dugove i kredite bolnica. Vladajući tvrde da se ništa neće promijeniti za pacijente no lokalni dužnosnici ističu kako lokalna uprava ipak najbolje zna što lokalnoj bolnici treba, zbog čega su zatražili ocjenu ustavnosti ovakve odluke.
Ono što će svakako utjecati na pacijente je poskupljenje participacije. Svi oni koji nemaju dopunsko osiguranje, prilikom odlaska kod liječnika, plaćat će veću participaciju.
Ministarstvo zdravstva priopćilo nam je šro se sve mijenja. Evo njihovog detaljnog priopćenja, koliko se i što mijenja.
"Sukladno Zakonu o obveznom osiguranju, osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, i to najmanje u iznosu propisanog postotka proračunske osnovice.
Primjenom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, od 1. siječnja 2024. mijenjaju se minimalni iznosi sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge, koji će iznositi kako slijedi:
1. Specijalistička-konzilijarna zdravstvena zaštita, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim ambulantne fizikalne medicine i rehabilitacije ‒ 1% proračunske osnovice odnosno 4,41 euro. Do sada je minimalni iznos bio 3,31 euro odnosno 0,75% proračunske osnovice.
2. Specijalistička dijagnostika koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite ‒ 2% proračunske osnovice, odnosno 8,83 eura. Do sada je minimalni iznos bio 6,62 eura odnosno 1,50% proračunske osnovice.
3. Ortopedska i druga pomagala utvrđena osnovnom listom ortopedskih i drugih pomagala Zavoda ‒ 2% proračunske osnovice odnosno 8,83 eura. Do sada je minimalni iznos bio 6,62 eura odnosno 1,50% proračunske osnovice.
4. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući ‒ 1% proračunske osnovice po danu odnosno 4,41 euro po danu. Do sada je minimalni iznos bio 3,31 euro odnosno 0,75% proračunske osnovice.
5. Troškovi bolničke zdravstvene zaštite ‒ 4,01% proračunske osnovice po danu odnosno 17,70 eura po danu. Do sada je minimalni iznos bio 13,29 eura odnosno 3,01% proračunske osnovice.
6. Dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala Zavoda za odrasle osobe u dobi od 18 do 65 godina ‒ 40,09% proračunske osnovice odnosno 176,97 eura. Do sada je minimalni iznos bio 132,74 eura odnosno 30,07% proračunske osnovice.
7. Dentalna pomagala utvrđena osnovnom listom dentalnih pomagala Zavoda za osobe starije od 65 godina ‒ 20,04% proračunske osnovice odnosno 88,46 eura. Do sada je minimalni iznos bio 66,35 eura odnosno 15,03% proračunske osnovice", navode u priopćenju.
Pojašnjavaju da, ukoliko je iznos od 20% pune cijene pružene usluge manji od propisanog postotka proračunske osnovice, osiguranik plaća propisani iznos postotka proračunske osnovice. Primjerice, cijena kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka (Holter) je 28,18 eura. Iznos obveznog sudjelovanja od 20% je 5,64 eura. Do 31. prosinca 2023. godine osiguranik plaća 6,62 eura, a od 1. siječnja 2024. godine plaća 8,83 eura (propisani postotak proračunske osnovice).
Druga, najveća promjena odnosi se na maksimalni iznos obveznog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu koji će od 1. siječnja 2024. godine iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice odnosno 530,88 eura.
Do sada je taj iznos bio 265,44 eura odnosno 60,13% proračunske osnovice.
Za ilustraciju Ministarstvo navodi primjer postupka na zalisku srca, čija cijena je oko 13.200 eura. Obvezni iznos sudjelovanja od 20% bi bio oko 2.640 eura, no u ovakvim slučajevima osiguranik neće platiti taj iznos, već maksimalni iznos obveznog sudjelovanja po jednom ispostavljenom računu koji do 31. prosinca 2023. godine iznosi 265,44 eura, a od 1. siječnja 2024. 530,88 eura, uz napomenu da tijekom godine može biti i više ispostavljenih računa za različite usluge iz zdravstvenog osiguranja.
"Od važnosti je naglasiti da ove izmjene neće utjecati na osiguranike koji imaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, budući da dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20% pune cijene zdravstvene zaštite, uključujući minimalne i maksimalne iznose sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite", navodi Ministarstvo.
Iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, te izdavanje lijeka po receptu, neće se mijenjati te će kao i do sada iznositi 0,30% proračunske osnovice (1,32 eura).
Što se tiče dopunskog osiguranja, neki osiguravatelji najavili su povećanje cijena dopunskog zdravstvenog i do 30 posto. U isto to vrijeme HZZO je poručio kako će oni držati cijene.
Zbog najavljenih poskupljenja kod konkurentnih privatnih kuća, HZZO ujedno očekuje i priljev novih osiguranika u njegov sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Cijena godišnje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a tako će I dalje iznositi 111,49 eura, pa HZZO očekuje da će broj korisnika HZZO-vih usluga dopunskog osiguranja, koji sada iznosi 2.164.000, još narasti.
Inače, pravo na besplatno dopunsko osiguranje mogu ostvariti ostvariti ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 379,49 eura te samci ako im prihod u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno nije veći od 475,12 eura.
Što se tiče listi čekanja, ministar zdravstva Vili Beroš tvrdi da je prošle godine ostvaren ambiciozan plan, odnosno da je postignuto prosječno čekanje od 270 dana za sve dijagnostičke postupke unutar bolničke zdravstvene zaštite. Naravno, to se ne odnosi na hitne slučajeve koji se rješavaju u kratkim rokovima i za koje su uvedene i onkološke uputnice.
Više pročitajte ovdje.
