Nakon što RNK Split nije osigurao licencu za natjecanje u 1. i 2. HNL za ovu sezonu, pretpostavljalo se da dugovanja kluba i nisu toliko beznačajna, kolikima su ih (u vrijeme uskraćivanja licence) predstavljali vlasnici kluba.
Tek objavom pokretanja postupka predstečajne nagodbe u kolovozu ove godine na vidjelo je izašlo koliki su stvarni dugovi. RNK Split je dužan više od 60.000.000 kuna. Kako je više od pola duga na Slavenu Žužulu i Skladgradnji praktički on sam piše prijedlog predstečajne nagodbe i glasa za isti (plan financijskog restrukturiranja smatra se prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti utvrđenih tražbina za svaku grupu vjerovnika, ili ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih utvrđenih tražbina).
Nagodbeno vijeće će vjerovnike prije glasovanja, podijeliti na tri grupe: 1. tijela javne uprave i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu, 2. financijske institucije, 3. ostali vjerovnici. Plan predstečajne nagodbe ne uključuje radnike koji moraju biti u potpunosti namireni. RNK Split u planu predstečajne nagodbe prvoj grupi vjerovnika umanjuje iznos potraživanja za 30%, a trećoj za 70%.
I dok Zagrebačka banka d.d. ima založno pravo na parceli na Zapadnoj obali, nogometaši su svrstani u treću kategoriju vjerovnika, te im se takvom kategorizacijom RNK obvezuje isplatiti samo 30% njihovih potraživanja. I tu se sada (pored svih ostalih problema) javlja novi izazov za vlasnike i sam RNK Split.
Hrvatska udruga "Nogometni sindikat" (HUNS) je naime Trgovačkom sudu u Splitu poslao dopis u kojem se navodi da se igrači u sudskoj praksi, ali i u HNS-u već odavno tretiraju kao radnici. Prema tome oni moraju biti namireni u 100% iznosu, i to prije svih ostalih vjerovnika.
