U sklopu konferencije Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo – Hrana kao geopolitičko i strateško pitanje", koja se u utorak održava u Koprivnici, Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista, razgovarao je s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Intervju je počeo poslije 11 sati, a njega ste mogli, kao i cijeli program konferencije, uživo pratiti na kanalima Večernjeg lista.
Premijer je intervju započeo naglašavanjem pozitivnih efekata članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Izjavio je da Hrvatska nikad nije imala više sredstava na raspolaganju, ističući 25 milijardi eura iz EU fondova, što omogućuje snažan investicijski zamah i hvatanje koraka s drugim članicama Unije. "Čudi me teza u hrvatskoj javnosti da nam je Europska unija donijela nešto loše, ja sam snažno protiv takvih teza. Živimo u desetljeću u kojemu nikada nismo imali više sredstava na raspolaganju, 25 milijardi eura. Tko bi nam ih dao da nismo u EU?" počeo je Plenković.
Plenković je naglasio kako je BDP Hrvatske od 2016. porastao s 47 na 76 milijardi eura, a do kraja mandata očekuje da će Hrvatska dostići 78 posto prosjeka Europske unije. "Mi smo u naša dva mandata povećali hrvatski BDP za 30 milijardi eura. To je meni kao premijeru najvažnije."
U nastavku je govorio o povećanju broja stranih radnika, kojih je danas u Hrvatskoj 140.000, što je rezultat velike potražnje u sektorima kao što su turizam, graditeljstvo i usluge. "Naše tržište traži radnu snagu da bismo zadovoljili naše potrebe. Ta situacija je itekako povoljna", naglasio je. Istaknuo je potom važnost reforme zajedničke poljoprivredne politike i korištenja zajedničkih sredstava za jačanje domaće poljoprivrede. "Optika novih i starih zemalja u EU je potpuno različita. Mi smo došli 2013. kad su neki već giganti, a mi pokušavamo osnažiti našu poljoprivredu koristeći zajednička sredstva", kazao je Plenković u Koprivnici.
Na novinarski upit o padu industrijske proizvodnje i izvoza, Plenković je odgovorio da su turizam, rast plaća i ulaganja u infrastrukturu ključni faktori gospodarskog rasta. Posebno je istaknuo tri milijarde eura potrošene na obnovu nakon potresa. "Imamo enormna ulaganja u proces obnove. To više i nije vijest, to više nikoga ne zanima. Tri milijarde eura smo potrošili do sada na obnovu, to su enormni novci. Jednom kada je krenulo i kada više nema većih problema, imam dojam da to više nikoga ne zanima i da to zaboravljamo. To su sve elementi koji pridonose našem gospodarskom rastu", govori Plenković, piše Večernji list.
Govorio je potom o usporenom gospodarskom rastu na glavnim izvoznim tržištima. "Ako Njemačka bude na jedan posto rasta, dobro je. Austrija će biti na 0,3, a Italija na 0,7. Ta situacija kod njih znatno utječe i na našu proizvodnju i izvod. Mi, naravno, želimo poticati naše izvoznike, ali oni nerijetko ovise o vanjskim faktorima, a ova energetska kriza kroz koju svijet prolazi, mahom zbog ruske agresije na Ukrajinu, imala je velike posljedice na svjetsko gospodarstvo", pojasnio je premijer, naglašavajući potom koje je sve mjere njegova Vlada u tome periodu uvela.
Plenković se dotaknuo i aktualnih mjera protiv energetske krize, napominjući da će se postupno smanjivati, dokle god to bude moguće bez većeg šoka za građane. "Popuštat ćemo mjere koliko budemo mogli, koliko se ljudi budu prilagođavali. Rast plaća, standarda, Schengen... Mi smo danas puno snažniji nego što smo bili prije osam godina, a kako budemo snažniji, tako ćemo se prilagođavati činjenici da je ono što je nekad na tržištu bila cijena 60 eura, danas je 115. I to moramo ukalkulirati. Zato su i ove mjere od prošloga tjedna mudre, one su horizontalne, da nema velikog šoka, a drugo, da damo mjere onima kojima najviše treba. Mi smo ponovno pristupili umirovljenicima, studentima, pružateljima socijalnih usluga, nezaposlenim braniteljima. Točno smo ciljali one za koje očekujemo da će imati problem s minimalnim povećanjem energije od 10 posto", pojasnio je premijer.
