Tržište nekretnina završilo je prošlu godinu u stagnaciji, o čemu svjedoči pad broja transakcija i usporavanje rasta cijena.
Prema podacima Porezne uprave, u Hrvatskoj su 2022. godine prodana 30.662 stana, a lani njih 28.556, što predstavlja pad prometa od 6,9 posto.
Stranci stali na kočnicu
Pritom je osobito naglašen pad potražnje stranih kupaca. Lani su stranci kupili 3183 stambene nekretnine, što je 25,7 posto manje nego 2022. godine, a kupovali su i manje građevinskih zemljišta te tek četiri poslovna prostora više (rast s 58 na 62 prodana poslovna prostora), piše tportal.
Pad volumena i broja transakcija nedvosmisleno pokazuje hlađenje tržišta nakon dužeg razdoblja ekspanzije.
No za razliku od drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj još nije vidljiv pad cijena.
Prema podacima DZS-a, prosječna cijena četvornog metra novog stana u 2023. godini iznosila je 2246 eura, što je 2,7 posto više nego u 2022. godini. Na najvećem, zagrebačkom tržištu, prosječna cijena četvornog metra novog stana lani je dosegnula 2684 eura, što je 4,1 posto više nego godinu prije.
Oglašene cijene rabljenih stanova nemaju veze sa stvarnošću
Kada je riječ o rabljenim stanovima, i dalje postoji velik nesrazmjer između oglašenih i realiziranih cijena. Tako se, primjerice, za kvadratni metar rabljenog stana u Zagrebu u prosjeku traži 2987 eura, što je za 11 posto više od realizirane prosječne cijene novog stana.
Prosječna razlika između tražene i realizirane cijene u Hrvatskoj iznosi oko 15 posto, a u Zagrebu je taj nesrazmjer veći od 20 posto. To znači da, primjerice, zagrebački stan koji se oglašava za 200.000 eura u konačnici postiže cijenu od 150 do 160 tisuća eura.
U fazi hlađenja tržišta, koju karakterizira pad potražnje, prodavatelji su prisiljeni korigirati svoja očekivanja. U Hrvatskoj taj proces traje relativno dugo, a otežava ga činjenica da ne postoje transparentni podaci o realiziranim cijenama rabljenih nekretnina.
Hoće li doći do pada cijena?
Zasad realizirane cijene stanova odolijevaju korekciji, unatoč snažnom padu potražnje. Analitičari HNB-a smatraju da snažniji pad cijena nekretnina ne treba očekivati, iako je potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj osjetno pala.
Veću korekciju cijena stanova sprečava domaća potražnja jer je i dalje stabilna uslijed povoljnih makroekonomskih uvjeta.
'Rizik snažnog preokreta na tržištu stambenih nekretnina ublažavaju robusno tržište rada, rast dohodaka i razmjerno blag rast kamatnih stopa na nove stambene kredite', ocjenjuju stručnjaci HNB-a.
Prema njihovom stajalištu, osobito se smanjila inozemna potražnja za stambenim nekretninama, a broj novih stambenih kredita smanjio se tek umjereno, uz stabilan porast iznosa kredita, javlja tportal.
