Iz alpinističkog saveza Italije, tijekom jedne debate na milanskom katoličkom sveučilištu, ovog se ljeta čula ideja da se na vrhovima planina više ne bi trebali postavljati križevi jer, kako vele, planinski vrhovi bi trebali biti neutralan teren. “Raspela su anakrona i ne predstavljaju vrijednosti svih penjača”, glasi ovo razmišljanje.
Naravno, nije dugo trebalo da se rasplamsa požar. “Samo preko mene mrtvog! Nećete skinuti niti jedno raspelo s vrha dok sam ja živ”, prvi je graknuo bivši premijer Matteo Salvini kojeg nije smirila ni blaža verzija prema kojoj se križevi ne bi uklanjali, već bi se samo stao običaj s postavljanjem novih.
Ubrzo je na javne prozivke odgovorio i Savez, koji se odjednom ogradio od ove ideje, a predsjednik je za medije poručio kako “nikad nisu zauzeli službeni stav”. Za kaos koji je nastao okrivio je kolegu koji je “pogriješio”, piše Politico, a da stvar bude još i gora, dva člana kluba koji stoje iza objave ove ideje najavili svoju ostavku, prenosi Dnevno.
‘Na Himalaji pravo čudo znamenja’
A kako po ovom pitanju dišu hrvatski alpinisti provjerili smo na dvije adrese. Za komentar smo upitali Hrvatski planinarski savez, no oni o tome jednostavno nemaju službeno mišljenje, ali naš proslavljeni alpinist Stipe Božić, koji je osvojio sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata, jasnog je stava.
“Tradiciju bi trebali poštovati. Ako su neki vrhovi dobili ime po svecima stoljećima unatrag, ne možemo to tek tako sada zanemariti. Mislim da puno više treba poštivati ljude koji žive ispod tih planina, nego one koji tamo dolaze iz hobija kao ja”, poručio je Božić.
Osim toga, dodaj, micanje križeva predstavilo bi rušenje običaja, što bi moglo uznemiriti mještane.
“Uostalom, to je dio europske kulture, a šire gledano i na Himalaji imate pravo čudo znamenja, što budističkih što hinduističkih. Pa gdje bi došli da to sve sad rušimo?”, pojasnio je poznati alpinist, pisac i fotograf.
