Već mjesecima nema pomaka i više od sto tisuća ljudi s različitim dijagnozama čeka odobrenje na inkluzivni dodatak. Neki još nisu uopće pozvani na vještačenje, a neki su bili pa ih se šalje ponovno, što je dodatna nebuloza, osobito kad je riječ o ljudima koji imaju dijagnoze poput teških oštećenja mozga, karcinoma u terminalnoj fazi ili, primjerice, tetraplegije.
Kako kaže Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena za 24 sata, pozivanje ljudi na ponovna vještačenja i njima su enigma, ali i apsurd za koji naprosto nema ni vremena ni prostora.
- Nas je i Komora socijalnih radnika pozvala da ih podržimo u zahtjevima da se uopće ne vještače ljudi čija medicinska dokumentacija nepobitno pokazuje da imaju najteže dijagnoze. To je gubitak vremena i resursa, tim više što je sustav socijalne skrbi posve devastiran. Ljudi odlaze iz njega, ne žele raditi. Nema dovoljno socijalnih radnika i pravnika po zavodima za socijalnu skrb, a nema ni dovoljno vještaka - tumači Suzana Rešetar dodajući kako je država, kad je inkluzivni dodatak u pitanju, dala ad hoc obećanje prije nego što je uopće posložila logistički cijelu priču kako bi izrečeno obećanje i mogla ispuniti.
Tako zahtjevi stoje neriješeni, a kad i netko dobije rješenje, prođu mjeseci do prve isplate. Suzana Rešetar kaže da zna za slučaj majke koja im se javila u udrugu kako bi se požalila što joj je država, vjerovali ili ne, zaostatke inkluzivnog dodatka nakon donošenja rješenja isplatila u ratama. Istodobno, tu je i pitanje financija jer su procurile informacije da u proračunu nema dovoljno novca.
Upitali su za komentar i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a oni kažu da je od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku doneseno više od 203.000 rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak.
Pokrenuto je skoro 344.000 postupaka, a preostalih je nešto više od 108.000. Dodaju i da je Hrvatski zavod za socijalni rad bio obvezan uputiti na ponovno vještačenje osobe čiji nalazi nisu bili usklađeni s važećom Uredbom o metodologijama vještačenja, odnosno, koji su doneseni prije 2015. godine. Ističu također da Hrvatski zavod za socijalni rad raspolaže dovoljnim iznosima za redovne isplate inkluzivnog dodatka te da će se po potrebi dodatna sredstva osigurati preraspodjelama unutar državnog proračuna.
