Sve su oči uprte prema Ukrajini gdje raste neizvjesnost zbog moguće invazije Rusije koja je još jesenas počela gomilati vojne snage duž granice s tom zemljom. Još od 2014. godine i ankesije poluotoka Krima te sukoba u proruskoj ukrajinskoj regiji Donbas, Kremlj daje do znanja svijetu da se ne miri sa širenjem NATO-saveza na istok.
Napetost je ovih dana gotovo dosegla vrhunac i sve se češće spominje otvoreni sukob Rusije i Ukrajine.
Mali znak napretka u dijalogu Rusije i SAD
Tamošnju situaciju za Net.hr je prokomentirao bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji Božo Kovačević, koji smatra da je eskalacija sukoba krajnje ozbiljna.
'Čim je toliko velika napetost, postoji mogućnost da neki slučajni li namjerni incident izazove širi sukob. Trenutno stanje je takvo da se čini kako nema drugog rješenja osim rata. Pozicije Rusije s jedne strane i Zapada s druge toliko su različite da nije uspostavljen pravi dijalog. Razgovor američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena s ruskim šefom diplomacije Sergejom Lavrovim prije nekoliko dana pokazao je da se ne vodi produktivan dijalog'', kaže Kovačević.
Ipak, dodaje, čini se da je američka strana u tim pregovorima ipak uvažila jedno rusko stajalište.
''U dokumentima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) stoji da jačanje sigurnosti jedne države ne smije biti provedeno na način da se ugrožava sigurnost drugih država. Rusija širenje NATO-pakta na istok smatra ugrožavanjem svoje sigurnosti i zatražila je od SAD-a da objasni zašto inzistiraju na tome, ako to ugrožava sigurnost Rusije i ako je u suprotnosti s načelima OESS-a. Amerikanci su, prema Lavrovljevim riječima, obećali da će na sljedećem sastanku odgovoriti na to pitanje. Taj mali znak može biti najava mogućih daljnjih diplomatskih pregovora. No, budući da na diplomatskom planu nema napretka, napeta situacija doista može rezultirati sukobom širih razmjera'', smatra Kovačević.
'I nekima na Zapadu je stalo da rat izbije'
Bivši veleposlanik u Moskvi drži da se NATO neće izravno uključiti u eventualni sukob Ukrajine i Rusije, ali će aktivno pomagati Ukrajinu. No ističe kako se čini da je nekima na Zapadu stalo da tamo rat izbije.
''Čini se da jastrebovi na Zapadu očekuju da bi ishod tog rata bio nepovoljan za Rusiju. A nakon poraza pregovaračke pozicije su drugačije, nego sada dok je Rusija u Ukrajini neporažena'', rekao je Kovačević.
Kazao je i zašto smatra da je Rusija toliko ''zagrizla'' za Ukrajinu.
''Rusija zapravo sve stavlja na kocku. Čini mi se da je već i oružana intervencija u Ukrajini 2014. godine bila očajnički pokušaj Rusije da isprovocira uvažavanje Zapada. Od 1999. godine sve odluke koje se tiču europske sigurnosti Zapad je donosio jednostrano, ne konzultirajući se s Rusijom i ignorirajući prijedloge ruske strane. Nikad na dnevni red nije bilo stavljeno nešto što je Rusija predlagala. Bilo je tako sve donedavno, kada su otpočeli pregovori Rusije i SAD-a te Rusije i NATO-saveza te pregovori u okviru OESS-a. Utoliko je to diplomatski uspjeh Rusije. Na dnevni red stavljeno je pitanje sigurnosti onako kako ga Rusija doživljava. Druga je stvar što o tim pitanjima nije postignut nikakav napredak'', ističe za Net.hr bivši veleposlanik.
Najveća kriza u Europi nakon pada Istočnog bloka
Kovačević također upozorava da je ovo najveća kriza u Europi nakon pada Istočnog bloka.
''Nakon 1989. godine mogućnost izbijanja sukoba širih razmjera u Europi, između Rusije i europskih zemalja, nije bila tako velika kao sada. Trebalo bi se pronaći diplomatsko rješenje, ali nije ostvaren niz pretpostavki. Prvo, kad Zapad govori o teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, podrazumijeva li pod tim da Krim pripada Ukrajini? Jasno je po međunarodnom pravu da pripada Ukrajini, ali isto tako je jasno da Rusija ni pod koju cijenu neće odustati od Krima. Drugo, dijametralno su suprotni pristupi Sporazumu iz Minska iz 2015. (kojim je okončan oružani sukob u Ukrajini, nap.a.) jer Rusija sebe smatra posrednikom u unutarnjem sukobu u Ukrajini, kao što su Francuska i Njemačka, dok Ukrajina i Zapad Rusiju smatraju okupacijskom silom. To treba razjasniti. Treba otvoriti prostor za ustupke, da se vidi od čega bi mogla odustati Rusija, a od čega Zapad te postoji li išta od čega bi mogla odustati Ukrajina. Međunarodno pravo je na strani Ukrajine, ali tada bi morala sama osloboditi svoj teritorij. Mislim da ona to nije u stanju'', kazao je Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Ruskoj Federaciji.
