Arheološka baština Splita upisana je na popis dobara Svjetske baštine davne 1979. godine, a od tog doba desetljeća istraživanja, konzervacije i obnove gotovo da su udvostručili njenu jedinstvenu univerzalnu vrijednost opisanu u nominacijskom dokumentu UNESCO-a.
„Dug je popis novopronađenih spomenika koji reinterpretiraju sliku povijesnog grada Splita“, kako nam je rekao dr.sc. Radoslav Bužančić.
„Pronađeni su brojni antički, srednjovjekovni i renesansni spomenici od kojih su samo neki bili ranije poznati u povijesnim izvorima. Primjerice, stara crkva sv. Lovre na Narodnom trgu, čije je rušenje tražila Mletačka uprava radi širenja Pjace, pronađena je za infrastrukturne obnove pod pločnikom Pjace. Novovjekovna rano-renesansna crkva sv.Lovre, koju je Serenissima obećala podignuti namjesto stare, otkrivena je u prostoru Stare gradske vijećnice građene prema zamisli lombardskog majstora Bonina Milanca. Ubicirana je također i kuća Marka Marulića na istočnom pročelju Narodnog trga.“
U podrumskom dijelu hotela Central pronađen je portal Dioklecijanove kanalizacije, što određuje morfologiju antičkoga Aspalatosa, naselja nad lapornim klifom iznad morske uvale koja se nalazila na mjestu trga Stjepana Radića (kolokvijalno Voćni trg).
Monumentalni kompleks još nedovoljno istraženog lokaliteta Šarenih bazilika, pod cestom i nogostupima pred zgradom Županije, pripada istom Dioklecijanovom građevinskom projektu u kojem je nastala carska vila s Palačom.
U propisanim zaštitnim arheološkim istraživanjima pronađeni su, kako se pretpostavljalo, dijelovi antičkog sklopa te ostatak trase Dioklecijanovog vodovoda 4. st. Izgrađen je kao gravitacijski kanal dug 9 kilometara od vrela rijeke Jadro do Dioklecijanove palače.
Njegovi ostaci nađeni su već ranije na istočnom dijelu kompleksa, a kanal s lučnim svodom izrađenim od obrađenih kamenih blokova laganih „na nož“ iznutra je ožbukan debljim slojem vodonepropusne žbuke. Arheološka istraživanja još su u tijeku, pod nadzorom Dubravke Čerine, arheologa Konzervatorskog odjela u Splitu, a po završetku istraživanja, bit će predložena zaštita i prezentacija svih arheoloških nalaza.
Prizemlje Muzeja grada, koje se obnavlja u sklopu europskog projekta, arheološki je istraženo po nalogu konzervatora, u kojem je otkriven dio građevinskog kompleksa sjevernih bazilika Dioklecijanove palače.
Unutar same Dioklecijanove palače, nad temeljima sjeveroistočnoga sklopa, podignuta je palača splitskog humaniste Janka Albertija u 15. st. koja je sto godina poslije prešla u vlasništvo obitelji Papalić. O tome svjedoče grbovi koji su zamijenili one izvorne obitelji Alberti. Oni su, prema interpretaciji dr. sc. Radoslava Bužančića, preneseni s Papalićeve palače u novom dijelu grada (današnji Narodni trg) na kojoj je radio glasoviti kipar i arhitekt Juraj Matejev Dalmatinac.
U zaštitnim istraživanjima pronađene su antičke strukture i mozaički podovi Dioklecijanovog doba, te brojne pregradnje kasnijih razdoblja kada su dijelovi carske Palače prenamijenjeni u gospodarske sadržaje. Središnja prizemna dvorana Albertijeve palače proteže se na površini dvije nekadašnje antičke prostorije, od kojih je jedna ukrašena mozaikom na podu, a druga popločana golemim kamenim pločama, Jedna od druge odvojene su stilobatom trijema.
U pregradnji 7. st. antička prostorija se prenamijenila u gospodarski kompleks u kojem se grade mlin, tijesak, bazeni, različiti recipijenti, ložišta, a nalaz groba iz vremena Gotskih provala daje iznimno dragocijen podatak o pretvorbi Palače u grad Split ranije nego što to navodi Kronika Tome Arhiđakona.
Najznačajniji konzervatorski podvig proteklog desetljeća obnova je Jupitrova hrama s mauzolejom cara, današnje katedrale Splita, u kojem je arheološki istražena konstrukcija vanjske kupole, te konstrukcija dvostruke kupole ispod poda katedrale. Vanjska obnova s anastilozom otpalih dijelova portika provodi se već nekoliko godina i tim se zahvatom vraća originalni izgled jedinstvenog oktogonalnog periptera koji je najznačajnija građevina svetišta palače posvećena Slozi tetrarha.
Nakon četrnaest godina pripremnih radova za uređenje jugoistočnog kvadaranta carskog stana nastavljaju se istraživanja i prezentacija podruma Dioklecijanove palače. To je projekt Ministarstva kulture u kojeg su se uključili Muzej grada, Odsjek za gradsku jezgru i baštinu, te brojna javna poduzeća od Vodovoda i kanalizacije do HEP-a.
Pokrenuti su radovi kojima će u cijelosti uz južni zid biti prezentiran kriptoportik Palače. Arheološka istraživanja, zaustavljena pred pedeset godina zbog urušavanja kuće na adresi Lukačićeva 6. nastavljaju se nakon sanacije preostalih kuća tog dijela grada. Brojne su kuće od tada došle u aktivno stanje rušenja pa je preduvjet obnove Podruma bio popravak ruševnih zgrada na adresi Lukačićeva 5, 6 i 3, Bulićeva 3 i 2. Taj golemi obnoviteljski zahvat pratilo je uređivanje imovinskog stanja Podruma koje je Ministarstvo kulture i medija na poticaj ministrice Nine Obuljen Koržinek provelo kroz izmjenu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kako se radi o zaštićenom kulturnom dobru u vlasništvu Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH, , sklopilo je ugovor s Gradom Splitom kojim je reguliran utrošak svih zarađenih sredstava od turističkih obilazaka Podruma čime ona postaju sredstva namijenjena isključivo za obnovu, prvenstveno podrumskog dijela, a potom i ostatka Dioklecijanove palače.
“Na ovaj način, nakon gotovo dvjesto godina Split će obnoviti i prezentirati Podrume Dioklecijanove palače koji su ujedno i najveći kompendij kasnoantičke arhitekture na svijetu,“ zaključuje dr. sc. Radoslav Bužančić.
