Nije Festival - ali je Susret! Kažu čuvari tradicije: i to veseli.
Organiziran je učas, nakon popuštanja korona-mjera. A odazvalo se: 18 župa koji baštine žudijske običaje.
- S tim nadam se pokazujemo poštovanje prema samom Uskrslom Isusu Kristu i očuvanju svoje vjere, rekao je Željko Erceg, Vrgorac za HRT.
"Reducirali" su domaćini broj sudinika. Na Okit se popelo tek po nekoliko žudija iz svake župe.
- Primarno vjerski, ali da se očuva ovo naše kulturno dobro, kaže Dragan Vlahov, Prvić Šepurina.
Vrijeme nastanka tradicije diktiralo je odore. Pa ih ima raznih! A bdjeti uz Kristov grob - ne može svatko.
Živjeti čuvari moraju u skladu s Božjim zapovjedima. To je prvo, i najvažnije pravilo!
- U nas pravila - žudija može biti do 33 godine i ne smije bit oženjen. Samo momci, osim zapovjednika, kaže Hrvoje Ivišić, Košute.
Želja je hrvatskih žudija dio baštine zaštiti. Staviti je na listu nematerijalne kulturne baštine Lijepe naše.
Opravdano! - tvrde.
- Prije svega ovo je jedan pobožna tradicija ukorijenjena duboko u hrvatskom narodu.Kazali smo da smo pokrenuli prikupljanje nekakve arhivske građe vezane za običaje u svakoj župi, kaže Luka Lipić, suorganizator Susreta žudija.
Na godinu, svi priželjkuju: Festival! Staro normalno.
Pokazali bi opet rado: i ritual padanja. Ima ih koliko i župa. A domaćinstvo Festivala odavno je "razgrabljeno".
- Mi imamo utvrđen popis do 2043. godine, kaže Šime Strikoman, utemeljitelj Festivala žudija.
Složila se na vodičkom "svetom brodu" još jedan milenijska scenografija.
Nakon dvije godine - statirao je Strikomanu troznamenkast broj čuvara Kristova groba.
"Ništa ne može zamijeniti susrete uživo"
Koordinator Festivala žudija Luka Lipić rekao je kako se smotra organizirala, jer u posljednje dvije godine nije bilo Festivala žudija, te su se ljudi zaželjeli druženja. Odazvalo se osamnaest župa od trideset, koliko ih je pozvano.
Predsjednik Viteškog društva Svetog Križa Mirko Kuharić istaknuo je da ova tradicija postoji već petstotinjak godina. Jednu godinu čuvari Kristova groba okupili su se online.
No, Kuharić je istaknuo kako ništa ne može zamijeniti susrete uživo, licem u lice.
Tradicija je ukorijenjena duboko u hrvatskom narodu
Želja, Hrvatskih studija je zaštiti ovaj običaj i upisati ga u popis hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Koordinator Festivala žudija Luka Lipić naglasio je kako je to jedna pobožna tradicija, koja je ukorijenjena duboko u hrvatskom narodu.
Pokrenuto je prikupljanje arhivske građe vezane za običaje u svakoj župi, nakon toga bi Ministarstvo kulture i medija izdalo rješenje da se taj običaj zaštiti kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, jer postoje argumenti za to.
U Vodice je običaj čuvanje Kristova groba došao iz Italije. Preživio je vremena kad vlasti na njega nisu gledale blagonaklono.
