Arheološki muzej u Splitu sa svoje 204. godine najstariji je muzej u Hrvatskoj, ali i u jugoistočnoj Europi, a u svojoj nutrini vjerno čuva preko 200 tisuća artefakata i na današnji mu Međunarodni dan muzeja posvećujemo posebnu priču.
U Muzeju, smještenom u samom središtu Splita, u Zrinsko-Frankopanskoj ulici, prije tri mjeseca je otvorena grandiozna izložba "Memento mori". Na izložbi su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja, koja su se odvijala u razdoblju od listopada 1986. do studenog 1987. godine, prilikom izgradnje brze ceste Solin-Trogir. Arheolozi koji su tada izašli na teren ostali su zatečeni brojnošću i bogatstvom nalaza pronađenih na zapadnoj salonitanskoj nekropoli.
Pod zemljom je pronađeno na tisuće iznimno vrijednih arheoloških nalaza u 615 istraženih grobova. Groblje datira od 1. do 6. st. Prema pronađenim predmetima i ljudskim ostacima ispričana je priča o pogrebnim običajima tadašnjih žitelja Salone, standardima, životnim uvjetima i prosječnoj životnoj dobi, a korištenjem najnovijih tehnologija rekonstruiran je izgled četvero pokojnika.
Pričama o antičkim pogrebnim obredima i načinu sahranjivanja, bilo da je riječ o kremiranju ili polaganju tijela u grob, vodi nas kustosica izložbe Vesna Matić.
- Oblik ukopa bila je stvar izbora pokojnika, a ovisio je o vjerskim, ekonomskim, etičkim ili političkim okolnostima i, naravno, modi tog vremena. Pretpostavlja se da je najviši utjecaj imao ukop vladara (cara) jer kako se ukapao car i carska obitelj tako su se ukapao i veliki broj građana carstva, kaže Matić.
Prema riječima kustosice spaljivanje je u to vrijeme bilo jako skupo, najviše zato što je obred kremacije bio dugotrajan. Tijelu je trebalo oko 12 sati da izgori, a vatru na lomači valjalo je potpirivati. S obzirom na skuplji obred i grobni prilozi su bili bogatiji i luksuzniji.
Najstariji izloženi grob s početka 1. stoljeća
Nakon spaljivanja, pepeo pokojnika se polagao u urnu ili žaru, a zatim u zemlju zajedno s grobnim prilozima. Najčešće su staklene u plavo-zelenoj boji stavljane u kamene urne zbog čega je pepeo pokojnika ostao odlično sačuvan. Zanimljivo je i da su u to vrijeme koristili mirisne balzame koje su bacali na vatru da bi suzbili neugodan miris.
Na izložbi je najstariji izloženi grob s početka 1., a najmlađi s početka 5. stoljeća koji je ujedno i jedini kršćanski ukop u Zapadnoj nekropoli. Izloženo je 1200 predmeta, 60-ak grobova, 20-ak kamenih spomenika, te 615 pločica koje predstavljaju duše umrlih i vjerovanje u zagrobni život.
Matić priča kako su velike staklene urne, u kojima je odlagan pepeo pokojnika, Salonitancima prvotno, baš kao i nama danas staklenke, služile u smočnici za čuvanje prehrambenih namirnica. U velikima su tako držali hranu, a u malima začine. Bile su poprilično skupe, proizvodile su se na području Rajne, Francuske i Galije, uvozile se u Salonu, te se u najvećem broju nalaze na Apeninskom poluotoku u Italiji i na našem dijelu Jadrana. Sve to sugerira da su Salonitanci u 1. i 2. stoljeću imali veliku platežnu moć.
- Po onome što smo našli u grobovima možemo pretpostaviti kojeg je spola pokojnik, ali i kojeg je zanimanja bio. U ženskim smo grobovima pronašli mnoštvo igala, nakita, kutijica i pribora za uljepšavanje, a u gotovo svim grobovima i žetone. Zbog vjerovanja u zagrobni život, u grob su se prilagali žetoni kako bi se igrom kratilo vrijeme kao i na ovom svijetu. Među mnoštvom smo pronašli i mali stakleni brodić iz 1. stoljeća. Na području čitavog Carstva pronađeno je samo šest sličnih brodića i svi su u ulomcima pa je salonitanski još vrjedniji. Većina je nađena u Pompejima i izrađena u istoj radionici, što nam govori o ekonomiji i trgovini u Saloni tog doba.
Zanimljivo je i kako su se u to vrijeme oni koji nisu bili kremirani pokapali u amfore, pa su tako djeca bila u jednoj, a odrasli u dvije amfore. Ostaci kremiranih pokojnika pohranjeni su u muzejskom depou, a skeletni ostaci (kosturi) pokopani su u zajedničkoj grobnici u Saloni. U najmlađem grobu sa Zaobilaznice je pronađena kršćanska svjetiljka. Većina sarkofaga pronađenih u Saloni i izloženih u Arheološkom muzeju Split su pronađeni opljačkani. Samo tri su pronađena neopljačkana i potječu sa Zapadne nekropole. Te spomenike, odnosno grobove i njihove grobne priloge može se vidjeti na izložbi.
Jedinstveni artefakti
Neki od artefakata u Arheološkom muzeju u Splitu jedinstveni su u svijetu. Matić dodaje da je jedinstven sarkofag s prikazom erota, malenih božanstava boga Dioniza, koji beru grožđe i jednaki takav u svijetu ne postoji. Najsličniji mu je sarkofag iz 5. st. pronađen u Rimu, u kojem je u 11. st. sahranjen jedan papa. Rimski je sarkofag lošije kvalitete i izrade, dok je salonitanski daleko ljepši i luksuzniji.
Drugi jedinstveni izložak Memento mori je već spomenuti brodić od zelenog stakla. U stalnom postavu Arheološkog muzeja u Splitu nalazi se još jedna kulturno-povijesna "zvijezda" - sarkofag Dobrog pastira. Legenda kaže kako je don Frane Bulić, dugogodišnjoj ravnatelj muzeja, dao smjestiti sarkofag Dobrog pastira u desni ugao lapidarija i zatim poviše sagradio kulu kako ga nitko ne bi ukrao. Nađen je na Manastirinama zajedno s sarkofagom Hipolita i Fedre, a legendi u prilog govori i činjenica kako zbog veličine ne može proći kroz vrata kule.
- Imamo jako puno predmeta doslovno od prapovijesti do srednjeg vijeka koji su unikatni. Od grčkih vaza, ilirskih kaciga, nakita, ostataka kremena ili alatki iz paleolitika koje datiraju 30, 40 tisuća godina prije Krista. Jako puno naših izložaka jedinstveno je u svijetu i uz mnoge se vezuju jedinstvene i zanimljive priče, ističe Matić.
Voditeljica marketinga i PR- a Arheološkog muzeja u Splitu Marina Tudor kaže kako muzej u svom cjelokupnom fundusu sadrži artefakte od prahistorije do modernog doba. Unutrašnji dio stalnog postava trenutno nije dostupan s obzirom na veličinu izložbe "Memento mori" koja predstavlja preko 1200 artefakata, no stalni postav muzejskog lapidarija i dalje je dostupan. Kako bi građanima približili svu vrijednost muzeja kontinuirano se organiziraju stručna vodstva i zanimljiva događanja.
Posebna pažnja posvećuje se suradnji s odgojno-obrazovnim institucijama, pa je tako samo prošle godine kroz muzej prošlo više od tri tisuće djece. U tom im je projektu partner i Splitsko-dalmatinska županija koja financira autobusni prijevoz zahvaljujući kojem brojne županijske škole imaju mogućnost besplatno posjetiti muzej. Cilj im je to uključiti u stalni kurikulum kako bi djeca od malih nogu prepoznala važnost kulturno-povijesne baštine, znala je cijeniti i prema njoj se kasnije u životu odnositi na pravilan način.
- Muzej je osnovan 1820. godine, ali tada nije imao svoju zgradu, već su predmeti bili smješteni u iznajmljenim skladištima. Godine 1836. podignuta je s vanjske strane istočnog zida Dioklecijanove palače zgrada koja će postati glavni odjel Muzeja, no kako se broj spomenika sve više povećavao muzej je morao napustiti i tu zgradu te je nekoliko puta mijenjao lokacije u gradu. Tek 1922. godine Arheološki muzej u Splitu ulazi u zgradu koju danas vidimo u Zrinsko-Frankopanskoj ulici. Osim izložbenog prostora, knjižnice i ureda, muzejska zgrada sadrži i depo gdje se čuvaju zbirke, a iza same zgrade muzeja nalazi se Konzervatorsko-restauratorska radionica. Ukupno je 40- ak zaposlenih djelatnika, kazuje Tudor.
Projekt "Šta vi tamo kopate?"
Osim same muzejske zgrade, Arheološki muzej u Splitu čuvar je drevne Salone koja danas predstavlja priručnu zbirku, isto kao i lokalitet Issa koji se nalazi u prizemlju utvrde Gospina batarija na Visu i koji je bio jedna od najznačajnijih grčkih kolonija u Hrvatskoj. Kaže da je početak priče o Arheološkom muzeju u Splitu, zapravo priča o Saloni jer je muzej inicijalno nastao upravo kao "čuvar" spomenika pronađenih u Saloni.
- Kada počnemo s pričom o Saloni i nastanku muzeja često se postavlja pitanje zašto se muzej nalazi u Splitu, a ne u Solinu. Jasno, priču treba shvatiti iz prostorno-vremenskog konteksta s obzirom da prostor današnjeg Solina prije 200 godina nije izgledao onako kako izgleda sada, a muzejska institucija sagrađena je u najbližem najvećem mjestu, odnosno Splitu, dodaje Tudor.
Da se djelatnici trude što više otvoriti građanima pokazuje i projekt "Šta vi tamo kopate?" koji se održava u Staroj gradskoj vijećnici i čija posjećenost je nadišla sva očekivanja. Radi se o dvogodišnjem projektu, objašnjava Tudor, u kojem je u prvoj godini planirano 20 predavanja na kojima će biti predstavljeno isto toliko lokaliteta u Dalmaciji, a o svemu će zainteresiranim građanima pričati preko 20 arheologa.
Tako žele na jednostavan i popularan način ljudima približiti ono što rade, pa doslovno svatko može pratiti predavanja i čuti sve o novim iskapanjima i istraživanjima. Posjetitelji se mogu uvjeriti kako je arheologija itekako živa znanost, jer svaki novi pronalazak može promijeniti ranija mišljenja i teorije, donoseći nova znanja i interesantne spoznaje.
- Posjećenost na projektu "Šta vi tamo kopate" je iznimno velika. Na neka predavanja došlo je i preko 200 ljudi, a Stara gradska vijećnica bila je pretijesna za sve koji su željeli čuti najnovija saznanja s recentnih arheoloških istraživanja. Osim popularizacije arheologije i približavanja ove izrazito zanimljive znanosti javnosti, jedan od ciljeva je vraćanje života lokalne zajednice u centar grada. U sljedećoj godini planiramo napraviti izložbu kroz koju ćemo predstaviti najvažnije artefakte sa svakog predavanja. Ovo je prvi projekt javne arheologije u Splitu i međuinstitucionalna suradnja u kojem uz Arheološki muzej u Splitu surađuje i Hrvatsko arheološko društvo, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Muzej grada Splita, kaže Tudor.
"Stalno osmišljavamo nove ideje i vjerujemo da javnost prepoznaje otvorenost i entuzijazam"
Navedene aktivnosti samo su neki od zanimljivih programa kojima nas Arheološki muzej u Splitu oduševljava zadnjih mjeseci, a njihova kreativnost poznata je odavno. Prisjetimo se samo poznate storytelling ture "Šetnja s don Franom" u kojoj su posjetitelji imali priliku upoznati Salonu i muzej kroz oči najpoznatijeg ravnatelja tog muzeja don Frane Bulića, a kojeg je utjelovio upravo kustos epigrafičke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu, Nino Švonja. Tu je i projekt "Matematičari u muzeju" za djecu u kojem se na zabavan način učilo o starogrčkim matematičarima i nalazima grčke civilizacije koji se čuvaju u postavu Arheološkog muzeja u Splitu, te nedavni projekt "Ususret Sudamji" u kojem su posjetitelji uživali u stručnom vodstvu tematski pripremljenom o počecima kršćanstva i sv. Dujmu. A to je samo mali dio inovativnih ideja kojima nas ovaj, prvi muzej u Hrvatskoj, stalno oduševljava.
- Daleko smo od kreativne blokade. Stalno osmišljavamo nove ideje i vjerujemo da javnost prepoznaje otvorenost i entuzijazam. Cilj nam je da posjet muzeju postane dio svačije svakodnevnice, a ne samo "za posebne prilike", završava Tudor.
Kustosica Vesna Matić za kraj prisnažuje da je Split po još nečemu izniman, a to je da jedini u Hrvatskoj ima dva arheološka muzeja. To je činjenica koja dovoljno govori o povijesti, važnosti i bogatstvu koje Split ima i svi bi trebali imati osjećaj pripadnosti i poštovanja prema onome čiji smo dio, poručuje.
U to ime sretan vam Međunarodni dan muzeja, a vi građani Carpe diem - iskoristite dan i svratite u Arheološki muzej u Splitu u kojem je osim razgledavanja brojnih artefakata u zgradi i lapidariju od 10 do 14 sati predviđen bogati program, od čak četiri tematska vodstva u pratnji muzejskih kustosa za djecu i odrasle do muzejskog buvljaka na kojem će se moći kupiti muzejske publikacije, majice i torbe po popularnim cijenama, ali i zanimljiv glazbeni program.
Ne zaboravite i da ovaj muzej ima jedan od najljepših vrtova u gradu koji će za tu prigodu biti otvoren javnosti pa ponesite dekicu i opustite se od svakodnevne gužve. Svi detalji se mogu pronaći na stranici muzeja.
