Stanovnici sela Žedno na otoku Čiovu bore se s neočekivanim problemom - najezdom zrikavaca.
Do naše redakcije došao je videozapis čitatelja koji je pokazao s čime se svaki dan bori, a količina ovi insekata mnoge je mogla ostaviti u šoku.
Kako bismo pokušali doći do objašnjenja zašto odjednom ovakva najezda, kontaktirali smo Nika Kasalu, asistenta u laboratoriju za evolucijsku genetiku na Institutu Ruđer Bošković koji se bavi evolucijom genoma kroz povijest života na Zemlji, a uz to istražuje skakavce i zrikavce u Hrvatskoj i svijetu. Ove godine s kolegama je objavio rad o najezdama skakavaca i zrikavaca u Hrvatskoj od 1900-ih do 2023. godine.
Pokazali smo mu videozapis i upitali o čemu se točno radi, je li ovo normalan događaj i zašto do njega dolazi?
"U videu se vidi veliki broj jedinki vrste Decticus albifrons, koja je kod nas poznata i kao veliki primorski konjic", ustanovio je za nas gospodin Kasalo.
"Moram naglasiti da se ovdje radi o zrikavcu, ne skakavcu. U medijima, ali i u nekim službenim dokumentima, se često govori o najezdama skakavaca iako su za dio njih zapravo zaslužni zrikavci", nastavlja.
Naglašava da je važno razlikovati ove dvije skupine jer je biološka podloga najezda koje one uzrokuju potpuno drukčija, te su najezde skakavaca znatno štetnije.
"Postoje zapisi da je najezda skakavaca 1946. godine u Istri opustošila oko 600 hektara obradivih površina, dok nešto slično nikad nije zabilježeno kad su u pitanju zrikavci. Ove dvije skupine su na prvi pogled dosta slične, ali najlakše ih je razlikovati po tome što su zrikavci često puno veći od skakavaca, imaju jako duge antene i ženke imaju dugačku "bodlju" (tj. leglicu) na zadku", objasnio nam je.
Nije prva najezda
Kazao je i da masovna pojava zrikavaca na Čiovu nije prva ove godine.
"Prije par dana sam dobio par dojava o većem broju jedinki iste ove vrste u Splitu, a prošle godine smo imali masovne pojave u Omišu, Splitu i Kaštelima. Imamo i jednu zabilježenu masovnu pojavu vrste D. albifrons u Sinju 1923. godine. Sigurno ih je bilo i više, ali ove stvari se rijetko bilježe", kazao je.
"Odrasle jedinke ove vrste žive tijekom ljeta i jeseni, u jesen u zemlju polažu jaja koja prezimljuju, a mladi zrikavci se izliježu tijekom svibnja ili lipnja. U videu se vidi da većina jedinki nije odrasla, dakle radi se o nedavno izleženim životinjama. Ovo je potpuno normalna pojava u primorju, ali je brojnost jedinki primjetno viša zadnje dvije godine. O ekologiji ove vrste se ne zna puno, ali neka istraživanja ovog roda su pokazala da povišene temperature pogoduju njihovom razmnožavanju. To naravno nije cijela priča, ali ova i prethodna godina su osjetno toplije od nekoliko prethodnih i to je sigurno imalo utjecaja", kaže.
Istraživanja su također pokazala da u nekim slučajevima i do 90% mladih jedinki ne doživi odraslu dob, što nije čudno s obzirom da se njima hrane ptice, gmazovi, vodozemci i mali sisavci, dodaje.
"Kroz mjesec dana bi ih trebalo biti manje, ali vjerojatno će ih svejedno biti svuda u primorju tijekom cijelog ljeta. Nisu otrovni, štetni ili agresivni tako da nema opasnosti, ali ipak treba paziti kad ih se dira jer mogu dosta snažno ugristi. S obzirom na klimatske promjene, možemo očekivati da će ovakve situacije biti češće nego ranije", rekao nam je stručnjak.
