Splitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišić susreo se s novinarima te je predstavio svoju božićnu poruku u utorak, 19. prosinca u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. U svojoj poruci nadbiskup je stavio naglasak na obitelj, posebno na ulogu majke u obitelji dotičući se brojnih suvremenih izazova i poteškoća obiteljskoga života.
-Slavimo Božić – Božji dar u godini koju posvećujemo majkama i majčinstvu. Što bi bio Božić bez majke? Praznina. Tama. Majka je svjetlo koje nas obasjava, ognjište koje grije. Majka okuplja svoje sinove i kćeri; ona je središte oko kojeg se grade svi obiteljski odnosi. Majka je duhovno svetište – obiteljski hram. Svojom nježnošću, ljubavlju, pažnjom i sebedarjem gradi toplinu obiteljskog doma. Majka je svetinja - kraljica ljepote. Zato je svaka majka lijepa. Njezina ljepota izvire iz dubine srca, a očituje se u sjaju oka i milini lica. Optimizmom i vedrinom hrabri i nosi članove svoje obitelji. Majka je blagoslov za obitelj, a po obitelji blagoslov je za društvo i čovječanstvo - kazao je nadbiskup.
Nadbiskup u svojoj poruci tumači izvješće Knjige Postanka (Post 1, 27) o stvaranju čovjeka, muškarca i žene na svoju sliku naglasivši da ih je stvorio istodobno te da je žena radi muškarca i muškarac radi žene.
-Blagoslovljeni su. I to ne bilo kako, već svakim blagoslovom nebeskim i zemaljskim. Čovjek - slika Božja jest biće u odnosu. Ovaj odnos ne znači inferiornost, podčinjenost, otuđenost, već dostojanstvo osobe u različitosti koja se nadopunjuje. Stvoriteljeva zaštita različitosti i jednakog dostojanstva muškarca i žene, ako nije prisutna u našim konvencijama i deklaracijama, onda su ne samo pogrešne, već i opasne. Ovo biblijsko sjeme zaštite osobe u različitosti osoba jednakog dostojanstva treba klijati na svim poljima i u svim vremenima povijesnog rasta društva i ljudskog roda. - rekao je nadbiskup.
Nadbiskup Barišić ustvrđuje kako nam, današnji mentalitet pruža „drugačiju sliku odnosa muškarca i žene koja ide od podčinjenosti žene, prezira, podcjenjivanja, iskorištavanja koje dovodi ženu da niječe svoju ženstvenost pa do emancipacije koja ženu zatvara gotovo u samodostatnost. Grijeh je stvorio i stvara razdor i poremećaj odnosa muškarca i žene te je unio i unosi nasilne odnose. Nasilje je bezbožno, nehumano i opasno. Zabrinjavajuće je što ono postaje 'kućno – domaće', što ulazi čak i u najzaštićenije zajedništvo braka i obitelji. Egoizam je svojevrsno nasilje koje ponižava, napušta i na kraju vrijeđa dostojanstvo supruge, ali i supruga.“
Istaknuo je da je abortus nasilje te je pozvao na poštivanje dostojanstva života od začeća pa do prirodne smrti: „Ako nasilje zahvati još i majčino krilo - utrobu, onda se ne može više graditi svijet mira i poštovanja života drugih. Ako ljudski život više nije siguran niti u majčinoj utrobi, gdje to drugdje može biti? Nije li i ovo strašni oblik nasilja nad ženom – majkom, kojega i sama žena prihvaća i čini nad samom sobom i svojim najuzvišenijim dostojanstvom – biti majkom?“
-Bog je otajstvo i u sebi ima i očinske i majčinske oznake. Žena – majka je, kao i muškarac – otac, slika Oca Nebeskoga, njegove nježnosti, ljubavi i milosrđa. Govoreći na naš ljudski način, za Boga bismo mogli reći da je i 'otac' i 'majka'. Prorok Izaija uspoređuje Boga s majčinskom ljubavlju kada kaže: 'Može li žena zaboraviti svoje dojenče, ne imati sućuti za čedo utrobe svoje? Pa kad bi i koja zaboravila, tebe ja zaboraviti neću.' (Iz 49, 15) Bog nas tješi poput majke koja tješi svoju djecu. Sam Isus govoreći o svom Ocu često upotrebljava sliku iz svakodnevnog života žene. Žena sa svojim osjećajima ljubavi, radosti, nježnosti, blagosti, nadanja i strpljivosti, najbolje može izraziti Božje milosrđe i blizinu prema nama. Žena – majka duboko očituje dokle dopire dobrota Oca Nebeskoga. - kazao je nadbiskup.
Nadbiskup upozorava da je za svako dijete neizmjerno važno „da bude voljeno i odgajano i od majke i od oca. Cjeloviti odgoj zahtjeva zajedništvo roditelja, i samo njihova uzajamnost do kraja upotpunjuje roditeljski odgoj.“ Nedostatak majke ili oca, upozorava, „otežava cjeloviti odgoj. Betlehemsko dijete nije rođeno samo od jedne žene – majke, već je povjereno obitelji kako bi mogao rasti u 'mudrosti, dobi i milosti pred Bogom i ljudima.' (Lk 2, 52) Želio je poput nas ljudi biti čovjek. Na tom putu pratila ga je i 'božanska blizina' po Marijinu majčinstvu i po Josipovu očinstvu. Obitelj je prva škola gdje se zajedničko dobro očituje i raste, gdje se događa preobrazba 'ja' u 'mi'; prijelaz od individualizma u zajedništvo koje nas otvara općem dobru. Između obitelji i društva postoji dodir i utjecaj, tako da u toj prirodnoj simbiozi granice skoro nestaju. Ipak se nadamo da će „vrata i prozori“ obitelji odoljeti nekim izvanjskim pritiscima i navalama koji je obezvrjeđuju i u svojoj čudnoj viziji guraju u neobične i neprepoznatljive oblike zajedništva. Ako je obitelj duša društva, onda žena – majka, koja je duša u obitelji, duša je i društva.“
Na kraju svoje božićne poruke dr. Barišić poziva roditelje, očeve i majke, da se priprave za Božić ali i za Susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu – Solinu 15.-16. rujna 2018. „Neka u vašem raspjevanom obiteljskom Božiću Betlehemsko dijete osjeti i prepozna Božju ljubav utjelovljenu u vašoj međusobnoj ljubavi. Mali Isuse, blagoslovi sve obitelji, sve žene, majke i očeve, a osobito blagoslovi žene koje u svome braku nisu mogle doživjeti radost majčinstva.“
Čestitajući svima Božić i Novu 2018. godinu nadbiskup je s novinarima ostao u kratkom razgovoru uz sok i kolače te im darovao Zbornik dječjih radova „Na ramenima moga tate“.
